« Biznis
objavljeno prije 10 dana i 21 sat
PITANJE

Bitcoin - koliko stvarno vrijedi?

Makar vrijednost tog cyber-novca u ovim danima oscilira, odgovor na ovo pitanje nije jednostavan: on zapravo vrijedi koliko ima onih koji ga traže. Inače - ništa. Zato i središnje banke upozoravaju na tu pošast

Ima li ikakvu vrijednost?
Ima li ikakvu vrijednost? (Arhiva)
Više o

bitcoin

,

vrijednost

Mora li iza novca stajati država sa svojim gospodarstvom? Ona svakako pomaže održavati mu vrijednost, ali zapravo nije nužna. Idejni pokretač bitcoina Satoshi Nakamoto je istakao kao problem da građani moraju jednostavno vjerovati središnjim državnim bankama da neće počiniti neku štetu, dok u ovakvom dogovorenom platežnom sredstvu takve institucije uopće nema. Utoliko je i bitcoin „pravi" novac sve dok postoji spremnost drugih da tu obračunsku jedinicu pretvore u „pravu" robu, uslugu - ili drugi novac, dolare, eure ili što vas je volja.

Ovaj Meksikanac je zapravo generalni direktor Banke za međunarodnu platnu razmjenu (Bank for International SettlementsBIS), svojevrsne središnje banke svih nacionalnih središnjih banaka i sigurno ima razloga poslušati njegova upozorenja. Jer postoje goleme opasnosti od takvog kripto-novca kao što je bitcoin i nacionalne države moraju biti spremne nešto poduzeti kako bi zaštitile svoje građane kao potrošače i ulagače.Bitcoin već odavno nije jedini takav „novac bez novca" kojim se trguje na svjetskoj mreži, ali je svakako najpoznatiji. A ekonomist Agustin Carstens misli kako je ono „što je isprva zamišljeno kao alternativno platežno sredstvo bez državnog učešća u međuvremenu se pretvorilo u mješavinu financijskog mjehura od sapunice, načela 'lanca sreće' i katastrofe po okoliš."

Novac „21. stoljeća" - i kriminalaca

Nije samo Carstens taj koji upozorava na najosjetljivije mjesto takve izmišljene obračunske jedinice: tamo gdje se ona pretvara u „pravi" novac. Nekima je „cool" što se ponegdje čak i kava može plaćati u bitcoinima, ali u volumenu u koji se napuhao bitcoin sada su ključna mjesta mjenjačnice na internetu kojih ima posvuda na svijetu. Drugim riječima, to je praktično idealna platforma za narko-bosove Južne Amerike koji su prije morali razmišljati kako da novac od „dealera" sa ulica Frankfurta ili Rima nekako dovedu do svog računa u Južnoj ili još bolje Sjevernoj Americi. Po mogućnosti bez velike buke pred policijom i poreznicima. S bitcoinom to nije nikakav problem: narkotici, oružje, krivotvorine... Novac se transportira odmah i praktično nije moguće slijediti njegov trag. Jer nema države niti njezine policije koja bi stajala iza njega.

Zato se mogu razumjeti riječi direktora BIZ-a kako se takav cyber-novac „ne smije pretvoriti u parazita" u infrastrukturi čitavog financijskog sustava i kako „središnje banke moraju biti spremne intervenirati ako bude potrebno." Ali zašto kaže da je to i ekološka katastrofa? Specifičnost bitcoina jest da je to platežno sredstvo ograničeno u svom volumenu. Kada se odvija transakcija, aktivna su i računala svih koji sudjeluju u tom sustavu cyber-novca (takozvani mining) i koji su akvizicijom bitcoina pristali i staviti na raspolaganje svoje računalne kapacitete.

Utoliko je puka potrošnja električne energije za jednu jedinu transakciju oko 427 kilovat-sati - što je dobar mjesec potrošnje ne baš štedljivog kućanstva, upozorava član uprave Njemačke savezne banke Carl-Ludwig Thiele. Ali i njega manje brine ta besmislena potrošnja i naravno pristojba koju treba platiti za takvu transakciju, koliko činjenica kako bitcoin nije ništa drugo nego puka špekulacija. A to „ne može dobro završiti", došao je do zaključka i veliki mag američkih ulagača, Warren Buffet.

Par brojki i već ste milijunaš

To se vidi i u trenutnim oscilacijama: oko prošlog Božića je bitcoin hitao već prema vrijednosti od 20 tisuća dolara, ovog utorka je u jednom trenutku pao čak ispod 6.000 da bi se onda ipak nešto oporavio. Kako će se sve to nastaviti? Tu se i nehotice moramo sjetiti izjave koju pripisuju prvom Rockefelleru kako „vas od milijun dolara jedino dijeli milijun budala s jednim dolarom u džepu".

Argumenti kako su sve to „starci" koji ne razumiju povezanost mladih sa svjetskom mrežom i novim metodama komunikacije se može odgovoriti kako niti oni ne poznaju niti kriminalnu energiju (nije isključeno: svojih vršnjaka). Jer baš zato jer je čitav novac u internetu, on je kao stvoren da ga ukradu cyber-kriminalci. Ukupna vrijednost bitcoina, tvrdi se na stranici CoinMarketCap.com dostiže oko 360 milijardi dolara i treba samo negdje promijeniti nekoliko brojki da bi sve vaše novčane brige nestale.

A to se i čini - masovno, tvrdi profesor internetske sigurnosti Tyler More sa sveučilišta Tulsa. Od početka bitcoina 2009. je virtualno „provaljeno" u čak trećinu platformi za trgovinu tim virtualnim novcem. 2014. su hakeri upali u tadašnju najveću burzu bitcoinom, Mt.Gox iz Japana i oko 25 tisuća korisnika je ostalo bez nekih 650 tisuća bitcoina - današnja vrijednost je to oko četiri milijarde dolara.

Provale ne prestaju: i prošlog prosinca je sa slovenske platforme NiceHash nestalo 4.700 bitcoina u vrijednosti - tada je ona bila na vrhuncu - 29 milijuna dolara i NiceHash govori kako je žrtva „visoko profesionalnog napada". Bez sumnje je tako, jer hakeri očito nisu samo „klinci" ili kriminalci: mjenjačka platforma Youbit iz Južne Koreje je također u prosincu objavila bankrot nakon čitavog niza krađa. Agencija države Južne Koreje tvrdi kako je iza barem nekih od tih pljački stajala Sjeverna Koreja.

Ne krade se samo bitcoin, nego i slične takve dogovorne valute: nedavno je i japanska platforma Coincheck bila žrtvom hakera koji su se poslužili kripto-novcem Nem u vrijednosti od 530 milijuna dolara. Platforma obećava korisnicima vratiti 90% novca koji im je ukraden, ali kako i odakle - to ne zna nitko.

Piše: Rostek Andreas, Anđelko Šubić/DW
08.02.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh