« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 6 dana i 21 sat

Dogodilo se na današnji dan - 11. kolovoza

Dogodila se bitka u Termopilskom klancu, osnovana Al-Kaida

Dogodilo se na današnji dan 11. kolovoza
Dogodilo se na današnji dan 11. kolovoza (Arhiva)
Više o

11. kolovoza

,

dogodilo se na današnji dan

,

Viola Davis

,

Ante Kostelić

,

Ivan Mažuranić

,

Richard Mead

,

rođeni 11. kolovoza

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Jedna od najpoznatijih bitaka antičke grčke, ona u Termopilskom klancu, ali i jedna od najmanje poznatih pomorskih bitaka koja se u isto vrijeme odvijala kod Artemizija, započela je 480. godine pr.n.e. i potrajala tri dana. Veliki perzijski kralj Kserkso, sin Darija I. Velikog, tijekom razdoblja grčko-perzijskih ratova poveo je drugu perzijsku invazijsku silu kao odgovor na atensko pomaganje jonskog ustanka, gusarenje nad perzijskim brodovima u Egejskom i Sredozemnom moru, grčko razaranje hrama u Sardu, te kao ispravka neuspješne prve vojne ekspedicije koju je vodio Darije I. Veliki. Atenski general Temistoklo predložio je da se Perzijance pokuša zaustaviti istodobno kod prolaza Termopila na kopnu i kod tjesnaca Artemizija na moru. U vrijeme kada je Kserkso sa svojom vojskom, za koju se smatra da nije mogla brojati više od 200 do 250 tisuća ljudi, a mnogi misle i kako se radilo o 'samo' 100 tisuća, prelazio tjesnac Dardanele, u Grčkoj su trajale svetkovine (Karnejski festival i Olimpijske igre) čije su tradicije branile ratovanje tijekom njihovog trajanja. Zbog toga je broj grčkih vojnika bio tek oko 10 tisuća ljudi, od kojih su se najviše isticali spartanski kralj Leonida sa svojom osobnom stražom od 300 spartanskih hoplita. Na najužem dijelu Termopila već je bio izgrađen obrambeni zid što je omogućilo da se s malim brojem vojnika zaustavi višestruko veća vojska. To je bilo moguće i zbog dobre opremljenosti grčkih hoplita koji su se borili u formaciji falange, te većinom nikako ili vrlo lako oklopljenih Perzijanaca. Kserksova vojska bila je sastavljena od raznih naroda jer je Perzija objedinjavala teritorije desetaka raznih naroda prema kojima je provodila politiku tolerancije i ukidanja ropstva, pa su uz njih stali i brojni Grci. Budući da se perzijska ekspedicija služila paralelnim snagama na kopnu i moru, kopnena vojska ovisila je o zalihama koje je prenosila njihova mornarica pa nisu mogli dopustiti da se zadrže na jednom mjestu duže vrijeme. Perzijanci su uoči bitke znali da se moraju ili povući ili dalje napredovati, a prolaz kod Termopila kao usko grlo predstavljao je mogući problem za njihovo napredovanje. Kserkso je Grcima dao pet dana da se povuku što su oni odbili, a nakon toga je uslijedio napad. Dva dana Grci su uspješno blokirali prolaz, a u neuspješnim jurišima na falangu stradale su tisuće Perzijanaca. Prema jednoj od legendi, lokalni grčki pastir Efijalt prebjegao je Perzijancima i rekao im za drugi prolaz paralelan sa Termopilom, koji je branilo oko tisuću Grka. Kad su Perzijanci napali taj dio prolaza, Grci su se povukli poslije čega su Grci ostali zarobljeni na prolazu. Nakon opkoljavanja Leonida je zaključio kako daljnja obrana nije moguća pa je naredio povlačenje, no 700 Tespijanaca pod vodstvom Demofila odbilo se povući, već su ostali zajedno s 300 Spartanaca i oko 400 Tebanaca. Povjesničari se ne mogu složiti oko toga jesu li te trupe odbile povlačenje svjesno se žrtvujući, ili im je povlačenje bilo onemogućeno pa im nije preostalo drugo nego boriti se do smrti. Pred kraj trećeg dana bitke Tebanci su se predali, dok su se Spartanci i Tespijanci suočili s elitnim Besmrtnicima i do zadnjeg izginuli. Nakon perzijskog odlaska, Grci su pokupili svoje mrtve vojnike i pokopali ih. Poslije svršetka perzijske ekspedicije u Grčkoj, pokraj Termopila je isklesan kameni lav kao spomen za poginulog Leonidu, a punih 40 godina poslije bitke njegove kosti su vraćene u Spartu gdje su ga ponovo sahranili s punim počastima. Zbog grčkog poraza kod Termopila, također veličanstvena pomorska blokada kod rta Artemizija, tijekom koje su Atenjanin Temistoklo i Spartanac Euribijad s gotovo duplo manje brodova uspješno blokirali moćnu perzijsku flotu, postala je irelavantna u strateškom smislu pa se grčka flota povukla u Saronski zaljev gdje je pomagala evakuaciji preostalih atenskih građana na otok Salaminu. Atenjani su tamo ostali dok se Kserkso nije osvetio za skupu pobjedu kod Termopila razaranjem Atene (zbog čega se pokajao), nakon čega se morao povući u Perziju. U kontekstu perzijske ekspedicije u Grčku, bitka kod Termopila nesumnjivo prestavlja poraz za grčke saveznike. Očito je da je grčka strategija bila potpuna blokada Perzijanaca kod Termopila i Artemizija te da je u potpunosti propala, što podrazumijeva da su pretrpjeli neosporiv poraz, no kako su povijesni izvori temeljeni isključivo na pristranim Herodotovim zapisima, bitka kod Termopila postala je mitski događaj koji i danas inspirira ne samo umjetnike, nego i vojne taktičare.

Islamistička organizacija al-Qaeda (al-Qaida; al-Qa'ida) osnovana je 1988. tijekom sovjetske invazije Afganistana. Organizacija funkcionira kao multinacionalni fundamentalistički sunitski pokret koji poziva na 'internacionalni džihad', odnosno sveislamsku 'revoluciju' i stvaranje novog islamskog kalifata. Značenje naziva organizacije, odnosno odabir tog imena (koje se prevodi kao 'baza' ili 'vojna baza'), televizijskoj postaji Al Jazeeri je jednom prilikom pojasnio njezin navodni vođa Osama bin Laden. On je rekao kako su tijekom '80-ih afganistanske tajne baze za obuku mudžahedinskih boraca protiv ruske okupacije bile nazivane jednostavno al-qaeda, odnosno baza, a to se ime zadržalo. Korijene ove organizacije može se pronaći u CIA-inom tajnom programu Operation Cyclone, inače jedne od najskupljih operacija te organizacije, koji je provođen tijekom sovjetske okupacije Afganistana, a za cilj je imao naoružavanje mudžahedina. Izdašna financijska pomoć rastućem protusovjetskom islamskom pokretu stizala je i iz Sudijske Arabije, zemlje porijekla bin Ladena čija je obitelj inače dobro povezana s američkim proizvođačima oružja. Sama al-Qaeda nastala je iz organizacije Maktab al-Khidamat čiji je glavni cilj bio prikupljanje finacija i novačenje islamističkih boraca za protusovjetski ustanak. Njen osnivač, Abdullah Yusuf Azzam, osobno je nagovorio bin Ladena da svoje veze sa saudijskom kraljevskom obitelji i naftnim multimilijarderima iz regije iskoristi za pokret, na što je ovaj pristao. Nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana u zemlji je godinama vladao kaos jer se brojne mudžahedinske i druge frakcije nisu mogle 'dogovoriti' oko vladajućih struktura te je zemlja postepeno do temelja uništena. To je bez sumnje doprinjelo novačenju novih ljudi u pokret koji se bez ruskih invazijskih trupa okrenuo prema svijetu i počeo pomagati, ali i osnivati brojne umrežene militantne islamske pokrete, prvo u Izraelu i pakistanskom Kašmiru. Jedan od tih pokreta postala je i al-Qaeda na čijem se osnivačkom sastanku bin Laden zalagao za pokretanje nemilitantnih aktivnosti u svijetu, no tomu se protivio Azzam koji je zagovarao militantnu opciju. Nakon što je Azzam 1989. ubijen, pokret Maktab al-Khidamat se razdijelio, a brojni članovi su se pridružili bin Ladenovoj frakciji. Sam bin Laden se nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana vratio u Saudijsku Arabiju. Kada je Irak 1990. okupirao Kuvajt i ugrozio saudijska naftna polja bin Laden je usluge svojih mudžahedina u zaštiti od mogućeg iračkog napada ponudio saudijskom kralju, no ovaj je to odbio pozvavši Amerikance. To je razljutilo bin Ladena koji je smatrao da je prisutnost strane vojske u zemlji dva sveta grada (Meka i Medina) oskrvnuće te je počeo javno istupati protiv saudijskih vlasti zbog čega je protjeran u Sudan gdje je do 1996. nastavljeno organiziranje i djelovanje al-Qaede. Do tada se u razorenom Afganistanu na vlasti učvrstio 'talibanski pokret' koji su sačinjavali učenici islamskih škola (taliban u doslovnom prijevodu znači učenik ili student), koje su među brojnom izbjegličkom djecom i mladima čiji je život uništen ratom, brzo nalazili sljedbenike svojih radikalnih učenja. Tako su prema nekim podacima svi visoki vođe talibanskog pokreta pohađali dvije ili tri škole s najradikalnijim učenjima islama. Za al-Qaedu koja je protjerana iz Sudana taj pokret je svojim dolaskom na vlast postao idealno utočište te je organizacija svoje djelovanje prebacila u tu zemlju gdje je uživala visok stupanj zaštite. Odmah po dolasku u Afganistan al-Qaeda je objavila pokretanje džihada protiv SAD-a i svih njihovih saveznika s ciljem izbacivanja svih stranih vojnih trupa iz muslimanskih zemalja. Dvije godine kasnije bin Laden je s još četvoricom islamističkih vođa, od kojih niti jedan prema islamskom zakonu nije obnašao dužnost s koje bi to mogao napraviti, izdao fetvu (islamsku zakonsku izjavu) u kojoj se poziva na opće, međunarodno ubijanje američkih vojnika i civila sve dok se njihove trupe ne povuku s islamskih područja, a to je označilo i početak otvorenog sukoba s SAD-om. Uslijedio je niz bombaških napada na veleposlanstva, vojne objekte i druge ciljeve, no svi su zasjenjeni napadom na WTC i Pentagon 2001. kada je al-Qaeda od relativno male islamističke sekte čije je korijenje povezano s tajnim operacijama CIA-e, postala svjetski poznata organizacija koja predstavlja najveću prijetnju globalnom miru. Problem kod ovog 'kvantnog skoka' kojim je pokrenut globalni 'Rat protiv terorizma' s SAD-om na čelu, je taj što do dan danas ne postoje nikakvi dokazi koji upućuju na to da su al-Qaeda i Osama bin Laden povezani s napadima 11. rujna što su potvrdili FBI i brojne druge sigurnosne i obavještajne organizacije. Zbog ogromne medijske kampanje, koja nije potkrijepljena činjenicama, ta se organizacija danas smatra mitskim neprijateljem svjetskog mira, no mnogi se s pravom pitaju je li jedna tako mala organizacija, u čije postojanje neki i sumnjaju, čak i uz izdašno finaciranje, bila u mogućnosti organizirati i provesti velike napade 11. rujna, kao i kako je moguće da najopremljenijoj vojsci i obavještanim službama na svijetu već osam godina ne polazi za rukom uhvatiti vođe koji se navodno skrivaju na relativno malom planinskom području između Afganistana i Pakistana.

Engleski liječnik Richard Mead, čije je djelo A Short Discourse concerning Pestilential Contagion, and the Method to be used to prevent it, označilo prekretnicu u medicinskom poimanju i sprečavanju širenja zaraznih bolesti, rođen je u Londonu 1673. godine.

Hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar Ivan Mažuranić, prvi ban pučanin, najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda, jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika od početka izdavanja Danice koji je preporodni pokret shvatio dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi, autor djela Njemačko-ilirski slovar, dopuna XIV. i XV. pjevanju Gundulićevog Osmana, Smrt Smail-age Čengića i Hervati Magjarom, pjesama Primorac Danici, Danici ilirskoj, Vjekovi Ilirije, Pozdrav Vinodolu, Javor i brojnih drugih, rođen je 1814. godine u Novom Vinodolskom.

Hrvatski skijaški trener Ante Kostelić, nekada iznimno uspješan i uporan aktivni sportaš, te rukometni i skijaški trener poznat i pod nadimkom Gips zbog brojnih lomova koje je tijekom karijere pretrpio, otac i trener proslavljenih hrvatskih skijaša Ivice i Janice Kostelića, te dobitnik brojnih sportskih nagrada i priznanja, rođen je u Zagrebu 1938. godine.

Američka glumica Viola Davis, najpoznatija po kazališnim nastupima za koje je primila brojne nagrade, a zapamćena i po ulogama u filmovima Out of Sight, Traffic, Kate & Leopold, Far from Heaven, Antwone Fisher, Solaris, Get Rich or Die Tryin', The Architect, Disturbia, Doubt, te serijama NYPD Blue, Judging Amy, City of Angels, Century City i brojnim drugima, rođena je 1965. godine u St. Matthewsu u Južnoj Karolini.

Hulk Hogan, jedan od najvećih, najpopularnijih i najkarizmatičnijih američkih hrvača (cirkuskog tipa) svih vremena rođen je 1953. u državi Georgija u SAD-u. Glumio je u više od 20 filmova.

11.08.2017. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh