« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 8 dana i 9 sati

Dogodilo se na današnji dan - 12. kolovoza

Kleopatra počinila samoubojstvo, završio Prvi križarski rat, NASA lansirala prvi telekomunikacijski satelit, potonula podmornica Kursk

Dogodilo se na današnji dan 12. kolovoza
Dogodilo se na današnji dan 12. kolovoza (Arhiva)
Više o

12. kolovoza

,

dogodilo se na današnji dan

,

Matija Petar Katančić

,

Erwin Schrödinger

,

George Soros

,

György Schwartz

,

Mark Knopfler

,

Iva Majoli

,

rođeni 12. kolovoza

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Poslijednja egipatska kraljica, Kleopatra VII. Philopator, 30. godine pr.n.e. počinila je samoubojstvo, prema predaji dopustivši da ju ugrize zmija otrovnica. Legendarna kraljica iz grčke dinastije Ptolomejevića, koja se smatra najpoznatijom i najljepšom vladaricom u egipatskoj povijesti, bila je poznata po svojim 'diplomatskim' sposobnostima pomoću kojih je uspješno manipulirala muškarcima pa je tako očaravši Gaja Julija Cezara, s kojim je imala i sina, Ptolomeja XV. koji se smatra zadnjim egipatskim faraonom, osigurala svoj dolazak na vlast. Nakon Cezarovog ubojstva stupila je u vezu s Markom Antonijem, rimskom časnikom koji ju je na Cezarovu naredbu štitio, te je i njemu rodila djecu, no zbog toga je budući rimski car Oktavijan, čijom sestrom je bio oženjen Marko Antonije, Egiptu objavio rat. U bitci kod Akcija Oktavijan je pobijedio vojsku Kleopatre i Marka Antonija nakon čega su njih dvoje pobjegli u Egipat. Ubrzo nakon toga Marko Antonije se ubio bacanjem na vlastiti mač, a kratko nakon njega život si je oduzela i Kleopatra. Oktavijan je Egipat pripojio Rimskom carstvu i od njega napravio provinciju čime je skončana vlast Ptolomejevića i tisućljetna egipatska tradicija faraonskih vladara.

Križarska vojska pod zapovjedništvom Godfreya od Bouillona 1099. godine u bitci kod antičke luke Ascalona (Aškelon) pobijedila je fatimidske snage predvođene vezirom Al-Afdalom Shahanshahom, a to se smatra zadnjom bitkom, odnosno krajem Prvog križarskog rata. Križari su nakon duge opsade niti mjesec dana ranije osvojili Jeruzalem, no uskoro su čuli kako je velika fatimidska vojska već na putu iz Egipta kako bi vratila 'sveti grad'. Dio križara se noseći dvije relikvije - 'dio pravog križa' i 'sveto koplje', uputio presresti napadače kod Ascalona koji je od Jeruzalema udaljen jedan dan hoda. Fatimidski vezir raspolagao je vojskom od 20 do 30 tisuća Turaka, Arapa, Perzijanaca, Kurda i Etiopljana, a križari su imali ne više od 12 do 13 tisuća ljudi od čega 1.200 teških konjanika i 9 tisuća pješaka. Fatimidi su ne sluteći dolazak križarske vojske podigli kamp pored grada s namjerom da u idućih dan ili dva opsjednu Jeruzalem. Dolazak križara uhvatio ih je potpuno nespremne te je dio nakon relativno kratke bitke panično pobjegao u utvrđeni grad, a 10 do 12 tisuća je stradalo. Križarski gubici nisu poznati, ali vjerojatno su bili višestruko manji. Fatimidi su u panici ostavili tabor koji je opljačkan, ali kako su i Godfrey i tuluški grof Raymond IV. Svojatali sam Ascalon, garnizon grada nije se predao te je ostao neosvojen do 1153. Proslava pobjede ipak je održana u Jeruzalemu, a nakon toga većina plemića vratila se u Europu čime je okončan Prvi križarski rat.

NASA je 1960. godine u Zemljinu orbitu postavila prvi telekomunikacijski satelit nazvan Echo 1A. Nakon neuspjelog prvog lansiranja, u drugom je na visinu od 1.519 do 1.687 kilometara postavljen poliestersko-metalizirani 'balon' promjera 30.5 metara koja je postala prvi pasivni komunikacijski satelit u Zemljinoj orbiti. Svrha mu je bila da od svoje specijalno napravljene površine odbija telefonske, radijske i televizijske signale s jedne na drugu zemaljsku lokaciju. Uz to, zbog svojeg omjera velike površine i male mase pomogao je u prvim preciznim izračunima gustoće i sastava Zemljine atmosfere, a zbog velike reflektivne površine (blještao je jače od većine zvijezda) bio je vidljiv golim okom u većini svijeta te se vjeruje kako ga je vidjelo više ljudi od bilo kojeg umijetnog satelita. Nakon uspješno odrađene misije Echo 1A ušao je u Zemljinu atmosferu i izgorio 24. svibnja 1968.

Događaj koji je u irskoj i britanskoj novijoj povijesti poznat pod nazivom 'bitka kod Bogsidea' odigrao se 1969. godine u sjevernoirskom gradu Derryju. Radilo se o velikom, trodnevnom uličnom sukobu između stanovnika Derryja okupljenih u Derry Citizens Defence Association i Royal Ulster Constabularyja - RUC (sjevernoirske policije koja je djelovala od 1922. do 2001.) Neredi su započeli kada je RUC pokušao osigurati paradu lojalističke protestanstke organizacije Apprentice Boys kojom su slavili povijesnu protestansku pobjedu u opsadi Derryja, što se nimalo nije svidjelo stanovnicima četvrti Bogside koji su mahom bili pristaše irske neovisnosti od Velike Britanije. Kako policija nije uspjela suzbiti prosvjednike, pa čak niti ući u pobunjeni 'kvart', a nasilje se proširilo i na druge sjevernoirske gradove, na teren je pozvana britanska vojska što se smatra početkom višegodišnjeg sukoba koji je u povijesti ostao zapamćen pod imenom The Troubles. U neredima u Bogsideu nitko nije poginuo, ali ozlijeđeno je najmanje 350 (od ukupno 600) pripadnika RUC-a, te najmanje tisuću žitelja koji su u velikom broju stradali zbog prekomjerne uporabe suzavca tipa CS (2-klorobenzalmalononitril) za koji je utvrđeno da može ozbiljno oštetiti dišne organe, srce i jetru. Period 'Troublesa' koji je uslijedio nakon događaja u Derryju potrajao je sve do potpisivanja ugovora u Belfastu 1998.

Američka tvrtka IBM 1980. na tržište je 1981. godine pustila IBM - Personal Computer (PC), prvo iz danas standardne serije osobnih računala koje je zbog svoje otvorene arhitekture pokrenulo cijelu industriju kompatibilnih strojeva, a zbog svoje dostupnosti je do danas jedno od najraširenijih računalnih hardwarea. Pod imenom IBM 5150 prvi PC u projektu kodnog imena CHESS stvorio je dvanaestočlani tim predvođen Donom Estridgeom. Pod uvjetima da na tržište proizvod puste u što kraćem vremenu tim je pristupio do tada u IBM-u nekorištenoj metodi sklapanja računala od komponenti različitih proizvođača. Uz to odlučeno je i da će raditi 'otvorenu arhitekturu' što znači da je drugim proizvođačima omogućeno da proizvode komponente za dotični proizvod. Prvi PC pogonio je 8-bitni Intelov mikroprocesor 8088 brzinom od 4.77 MHz, imao je CGA grafičku karticu na koju se mogao spajati MDA ili CGA monitor ili TV, 256 kB radne memorije, floppy disk (iako je originalna zamisao bila koristiti kasete), a hard disk od 10 MB zahtijevao je ugrađivanje posebnog napajanja. Iako su prema današnjim standardima računala iz PC i XT serije zastarjela mnoga su bila u funkciji do prije svega nekoliko godina i to poglavito zbog svog fleksibilnog modularnog dizajna i otvorenog tehničkog standarda što je kod novijih generacija PC-a, u potrazi za povećanjem profita, zamijenjeno čipovima za specijalnu namjenu (ASIC) koji brzo postaju zastarjeli, a dodatni dijelovi nedostupni.

U nesreći koja se u Barentsovu moru kod Murmanska dogodila 2000. godine potonula je ruska nuklearna podmornica (K-141) Kursk. Ta strateška nuklearna podmornica razreda Antej, po Natovoj klasifikaciji razred Oscar II, plovila je u sastavu sjeverne flote RVM. Prilikom vojne vježbe ispred poluotoka Kole, podmornica Kursk je trebala izvršiti taktičko gađanje admiralskog bojnog broda Petar Veliki, koji je tom prilikom simulirao metu. Ubrzo nakon početka vojne vježbe, sonar na Petru Velikom je registrirao eksploziju koju su zabilježili i seizmografi na kopnu. Ubrzo nakon prve uslijedila je i druga eksplozija. Admirali Sjeverne flote su predugo čekali s obavještenjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, što bi im dalo veće ovlasti za spašavanje mornara s potonule podmornice. Mornare su pokušali spasiti mini podmornicom, ali bezuspješno zbog jakih podvodnih struja. Naposljetku su u pomoć pozvani spasilački timovi iz Velike Britanije i Norveške, ali ronioci su ustvrdili kako je cijela podmornica Kursk poplavljena te da je svih 118 mornara poginulo. Kasnija istraga utvrdila je kako je do eksplozije navodno došlo zbog neispravnog torpeda koji je tehničarima pao sa dizalice dok su podmornicu pripremali u luci Zapadnayalitsa, gdje je podmornica bila usidrena prije nego što je otišla na vojne vježbe.

Hrvatski književnik, prevoditelj i latinist Matija Petar Katančić, temeljito klasički obrazovan predstavnik kasnog pseudoklasičnog pjesništva koji je međutim najpoznatiji kao revoditelj prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik, rođen je u Valpovu 1750. godine.

Austrijski fizičar Erwin Schrödinger, dobitnik Nobelove nagrade koji je kretanje elektrona u atomu opisao kao valnu funkciju što je osnovna jednadžba u modernoj kvantnoj fizici, no koja je toliko kompleksna da će za svoju potpunu uporabu morati pričekati razvoj malo boljih računala od današnjih, rođen je 1887. godine u Beču.

Američki biznismen mađarskog porijekla George Soros, pravog imena György Schwartz, burzovni špekulant i investitor, filantrop i politički aktivist, prema Forbesu 29. najbogatiji čovjek na svijetu, osnivač i predsjedatelj Soros Fund Managementa i Open Society Institutea, bivši član vrha američkog Council on Foreign Relationsa, jedan od osnivača organizacije Center for American Progress, te glavni financijer gruzijske 'revolucije ruža', rođen je u Budimpešti 1930. godine.

Britanski gitarist, pjevač, producent i skladatelj Mark Knopfler, najpoznatiji kao glas i gitara kultne rock grupe Dire Straits koji je izgradio vrlo uspješnu solo karijeru poduprtu prvenstveno kvalitetnim radom zbog kojeg je proglašen jednim od najboljih svjetskih gitarista i rock skladatelja, član brojnih 'jednokratnih' glazbenih projekata te 5 studijskih i 8 albuma filmske glazbe, rođen je 1949. godine u Glasgowu.

Hrvatska tenisačica Iva Majoli, koja je karijeru započela s trinaest godina i već prije njenog kraja 2004. bila najbolja hrvatska tenisačica svih vremena, osvajačica Grand Slam turnira Roland Garros u Parizu 1997. koja je u karijeri osvojila ukupno 9 WTA turnira i ostvarila ukupni omjer pobjeda i poraza od 316:225, rođena je u Zagrebu 1977. godine.

12.08.2017. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh