« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 12 dana i 20 sati

Dogodilo se na današnji dan - 12. lipnja

Ivana Orleanska povela vojsku u prvu opsadu, Anna Frank dobila dnevnik za rođendan, Nelson Mandela osuđen na doživotnu robiju

Dogodilo se na današnji dan 12. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 12. lipnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

12. lipnja

,

David Rockefeller

,

George H. W. Bush

,

Anne Frank

,

Timothy Busfield

,

Johanna Spyri

,

George Herbert Walker Bush

,

la masia

,

rođeni 12. lipnja

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

,

12. 6.

Francuska povijesna junakinja i svetica Ivana Orleanska je 1429. povela francusku vojsku u svoju prvu opsadu pod gradić Jargeau. Mlada seljanka koja je francuske vojne zapovjednike uvjerila da je doživjela viziju u kojoj joj je Bog rekao da će uz njezinu pomoć francuske snage otjerati Engleze, niti mjesec dana ranije uspješno je vodila Francuze u probijanju opsade Orleansa. Francuska vojska, osokoljena uspjehom kod Orleansa brzo je krenula u osvajanje strateški važne doline rijeke Loire. Jargeau je bilo prvo englesko uporište koje se nakon oslobođenja Orleansa našlo na putu pobjedonosnih Francuza, a branio ga je engleski general William de la Pole, vojvoda od Suffolka. Zapisi govore kako je Ivana pred utvrdom vojvodu pozvala na predaju no on je to odbio. Nakon silovitog francuskog juriša Jargeau je brzo pao, a vojvoda od Suffolka je zarobljen s bratom. Nakon toga grad Beaugency se predao, a Englezi su se sami krenuli povlačiti. Ubrzo nakon toga 8.000 francuskih vojnika je u bitci kod Pataya nanijelo težak poraz Englezima, a ponešen krilima tih pobjeda Karlo VII. se u Reimsu dao okruniti za francuskog kralja.

Anne Frank je 1942. za svoj 13. rođendan na poklon dobila svoj poznati dnevnik. Odmah po dobivanju dnevnika počela je pisati: 'Nadam se da ću Ti moći sve povjeriti... i da ćeš biti velik izvor potpore i utjehe', obraćajući se imaginarnoj prijateljici Kitty. Anne je sa svojom i još jednom obitelji dvije godine boravila u tajnom skrovištu veličine 25 kvadrata, smještenom u amsterdamskoj poslovnoj zgradi Prinsengracht, u kojoj je ranije radio njen otac Otto, a bilo je zamaskirano policom s knjigama. Dvadeset i četiri sata dnevno dvije obitelji boravile su u skrivenom prostoru, a zbog diskrecije jedino što im je preostalo bilo je čitanje, učenje i razgovor. O racijama širom Amsterdama slušali su samo preko radija, a informacije su dobivali i od pomagača. U petak, 4. kolovoza 1944. obitelji Frank i Van Pels bile su nečujne u svom skloništu, kao i uvijek. Otto je Peteru Van Pelsu, Anninoj prvoj i zadnjoj simpatiji, ukazivao na greške u diktatu koji je pisao, kada su se na vratima pojavila tri nizozemska policajca s njemačkim oficirom i postalo je jasno da ih je netko izdao. Nakon što su ih odveli, dvije žene koje su im pomagale pokupile su papire iz Annina dnevnika s poda s namjerom da joj ga vrate kad ih puste, no Anne više nikada nije vidjela svoj dnevnik. Ona i njezina sestra Margot u ožujku 1945. oboljele su od tifusa i umrle tek nekoliko tjedana prije savezničkog oslobađanja koncentracijskog logora Bergen-Belsen u kojem su bile zatočene. Otac Otto, jedini član dvije obitelji koji je preživio užase logora, po povratku u Nizozemsku dobio je Annin dnevnik i ispunio njezinu želju objavljivanjem poznatog dnevnika.

Južnoafrički aktivist protiv apartheida i vođa Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) Nelson Mandela, 1964. godine osuđen je na doživotnu robiju zbog sabotaže. Mandela se kao student 1942. priključio Afričkom nacionalnom kongresu, organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Kasnije je postao jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida, no nakon što te mjere nisu polučile rezultate, Mandela je postao uvjeren da jedino oružana borba može srušiti apartheid. Organizirao je vojno krilo ANC-a i započeo kampanju sabotaža, ali prije nego što se ona intenziviral,a on i njegovi drugovi su uhapšeni i osuđeni na doživotni zatvor. Iako je u zatvoru bio izoliran, njegovo dugogodišnje robijanje postalo je simbol borbe protiv apartheida, a vlada Južne Afrike našla se pod sve većim pritiskom da ga pusti na slobodu. 1990. Mandela je pušten i s tadašnjim južnoafričkim predsjednikom Frederikom W. De Klerkom započeo pregovore s ciljem mirnog okončanja apartheida i prijenosa vlasti na crnačku većinu. Za te su napore Mandela i De Klerk 1993. dobili Nobelovu nagradu za mir. ANC je 1994. dobio izbore i Mandela je proglašen za prvog crnog predsjednika Južne Afrike, a tu dužnost je obavljao do 1999. Iako je njegov mandat bio obilježen dramatičnim porastom stope kriminala i epidemijom HIV-a, mnogi hvale njegovu politiku nacionalnog pomirenja i vjernost demokratskim institucijama. Nakon odlaska s vlasti posvetio se humanitarnom radu i postao jedna od najpopularnijih ikona suvremenog svijeta, a mnogi ga drže jednim od rijetkih univerzalnih moralnih autoriteta u današnjem svijetu.

1967. godine lansirana je sovjetska svemirska misija Venera 4, prva svemirska letjelica koja je uspješno ušla u atmosferu nekog drugog planeta i prikupljene podatke poslala znanstvenicima na Zemlji. Lansirana je prema Veneri raketom Tyazheliy Sputnik (67-058B) s ciljem da prikupi podatke o njenoj atmosferi. Na cilj je stigla u listopadu i uspješno u atmosferi ispustila dva termometra, barometar, radijski visinomjer, atmosferski mjerač gustoće, 11 plinskih analizatora i dva radijska odašiljača. Glavni dio letjelice u sebi je nosio i magnetometar, detektor kozmičkog zračenja, Lyman-alpha spektrometre za detekciju atoma dušika i vodika, te detektore solarnog vjetra. Ona se nakon slanja prvih podataka na Zemlju padobranom počela spuštati kroz atmosferu prema površini, no temperatura znatno viša od očekivane i nevjerojatan pritisak uništili su sondu prije nego je dospjela na površinu, a isto se dogodilo i kasnijim sondama s Venere 5 i 6. No, unatoč 'prisilnom slijetanju' Venera 4 prikupila je neprocjenjive podatke, prvu kemijsku analizu Venerine atmosfere, za koju se ispostavilo da se sastoji od ugljičnog dioksida i malog postotka dušika, te je uspješno izmjerila temperaturu i gustoću atmosfere za koje se ispostavilo da su mnogo više nego se ranije vjerovalo.

Švicarska književnica Johanna Spyri, stvoriteljica lika 'prototipa' švicarske djevojčice po imenu Heidi, autorica popularne dječje zbirke 'Priče za djecu i one koji vole djecu' iz koje su najpoznatija djela 'Heidi, njezine godine učenja i lutanja' i 'Iz švicarskih planina', rođena je u Hirzelu kraj Züricha 1827. godine.

Američki bankar David Rockefeller, najmlađi sin Johna D. Rockefellera Mlađeg i jedini preživjeli unuk poznatog naftnog tajkuna Johna D. Rockefellera, utjecajni nasljednik multimilijarderskog obiteljskog biznisa i globalist s čvrstim vezama s Bilderberg grupom, Trilateralnom komisijom i Vijećem za vanjske odnose, rođen je 1915. godine u New Yorku.

Bivši predsjednik SAD-a George Herbert Walker Bush, otac 43. američkog predsjednika, bivši vojni pilot i sudionik II. svjetskog rata, polaznik Yalea na kojem je diplomirao ekonomiju i postao član kontroverznog bratstva Skull&Bones, osnivač kompanija Bush-Overby Oil Development i Zapata Petroleum Corporation, republikanac koji je obnašao dužnost američkog ambasadora pri UN-u, diplomata u Kini, zagovaratelj Vijetnamskog rata, bivši predsjednik CIA-e i pokretač Zalijevskog rata kao i američke intervencije u Panami, rođen je u Miltonu u Massachusetts u 1924. godine.

Autorica jednog od najpoznatijih osobnih dnevnika u povijesti Anne Frank, nizozemska djevojčica židovskog porjekla koja je svojim neposrednim i iskrenim svjedočenjem o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju, prikazala sve strahote nacističkog režima, rođena je 1929. godine u Frankfurtu na Majni.

Američki glumac i redatelj Timothy Busfield, najpoznatiji po ulozi Eliota Westona u TV seriji Thirtysomething i Dannya Concannona u TV seriji The West Wing, a zapamćen i po ulogama u Revenge of the Nerds I i II, The Byrds of Paradise, Little Big League, Without a Trace, te drugim serijama i filmovima, rođen je u Lansingu u Michiganu 1957. godine.

12.06.2018. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh