« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 2 mjeseca i 15 dana

Dogodilo se na današnji dan - 13. srpnja

Osnovan Karlovac, zaključen Berlinski kongres potpisivanjem Berlinskog mira, započelo prvo Svjetsko prvenstvo u nogometu

Dogodilo se na današnji dan 13. srpnja
Dogodilo se na današnji dan 13. srpnja (Arhiva)
Više o

13. srpnja

,

dogodilo se na današnji dan

,

Stephen Gilchrist Glover

,

Steve-O

,

Harrison Ford

,

Patrick Stewart

,

Gaj Julije Cezar

,

rođeni 13. srpnja

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

,

John Dee

U ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac, 1579. godine osnovan je grad Karlovac čiji je točan datum nastanka poznat jer je relativno mlado naselje. Karlovac je osnovan kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu Habsburškom, a samom gradnjom je upravljao tada glasoviti graditelj Martin Gambon. Karlovac je građen po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja Karlovac je bio pod vojnom upravom, a 1693. dobiva ograničenu samoupravu dok slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. proglasom carice Marije Terezije. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je postao najvažniji i najbogatiji trgovački grad između Jadranskog mora i Podunavlja o čemu svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. Iako je izdržao svih sedam turskih opsada, Karlovac je tijekom stoljeća bio pustošen bolestima i požarima, a najviše poplavama koje su mu redovito nanosile najveću štetu i polako mijenjale originalni izgled. Na samom početku 20. stoljeća Karlovac je prema broju stanovnika i gospodarskom potencijalu bio treći grad u Hrvatskoj. Razdoblje od 1941. do 1945. bilo je jedno od najtežih u povijesti grada. Nakon rata, zbog velikog priliva ruralnog stanovništva stvoreno je novo lice grada koji se iz obrtničkog pretvorio u industrijski, ali i grad živih društvenih, političkih i kulturnih događanja. Početkom Domovinskog rata Karlovac je bio okupirani grad jer se u njemu i bližoj okolici nalazilo 19 vojnih objekata JNA. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992., kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestokih napada bilo je i u svibnju 1992., srpnju i rujnu 1993., te svibnju i kolovozu 1995. godine, a grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine. Karlovac je rodno mjesto mnogih hrvatskih povijesnih i poznatih osoba među kojima su plemić i pjesnik Fran Krsto Frankopan, slikar Vjekoslav Karas i slikarica Slava Raškaj, braća Seljan,biskup Maksimilijan Vrhovac, najpoznatiji zagrebački gradonačelnik Večeslav Holjevac, operna pjevačica Ivanka Boljkovac, voditeljica Danijela Trbović, pjevač Davor Gobac i mnogi drugi.

Berlinski kongres, na kojem su europske velesile trajno promijenile geopolitičku kartu Balkanskog poluotoka priznavši samostalnost Crne Gore, Rumunjske i Srbije od Osmanskog Carstva, zaključen je potpisivanjem 'Berlinskog mira' 1878. godine. Kongres, kojim je predsjedao Otto von Bismarck, bio je skup predstavnika tadašnjih velikih sila - Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske. Kongresu je prethodio San-Stefanski mir (potpisan 3. ožujka 1878.), kojim je završen rusko-turski rat (1877.-1878). Prema tim pregovorima, koje je pretežno diktirala Rusije, Turska je trebala izgubiti velik dio dotadašnjeg teritorija na Balkanu gdje bi, kao ruski satelit, bila stvorena velika Bugarska.Berlinski kongres nastao je kao poslijedica ujedinjavanja zapadnoeuropskih monarhija sa svrhom zaustavljanja širenja ruskog utjecaja. Protiv naglog porasta utjecaja Rusije u tom području najviše su se borile Austro-Ugarska i Velika Britanija. Njemačka i Austro-Ugarska bile su zabrinute naglim porastom panslavizma, što je moglo ugroziti položaj Habsburgovaca, a Velika Britanija i Francuska su brinule zbog širenja ruskog utjecaja na jug i zapad. Rusija je pod međunarodnim pritiskom popustila, San-Stefanski mirovni ugovor je poništen, a pregovori o teritorijalnom uređenju Balkana krenuli su iznova. U pregovorima su sudjelovali samo pregovarači velikih sila, dok su predstavnici malih zemalja pokušavali utjecati na ishod posrednim putem, te su sudjelovali isključivo na onim zasjedanjima koja su ih se izravno ticala. Berlinskim mirom temeljito je izmijenjeno ili poništeno 18 od 29 točaka San-Stefanskog sporazuma. Njime su kao suverene države bile priznate Rumunjska, Srbija i Crna Gora, a Bugarska je podijeljena na južni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, na Istočnu Rumeliju kao neovisnu državu, dok je ostatak teritorija bila neovisna Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj. Turska je morala jamčiti građanska prava svojim nemuslimanskim građanima, ostvarujući tako odredbe Organskog zakona iz 1868. Moć Turske u Europi i Aziji ovim je mirovnim sporazumom drastično smanjena. Utjecaj Rusije također je smanjen u korist Austro-Ugarske, što je povećalo napetosti između dva carstva. Novo uređenje dovelo je i do novih napetosti na području Balkana, a to je bio i jedan od povoda Balkanskim ratovima, djelomično i Prvog svjetskog rata, te armenskog genocida u Turskoj. O rezultatima Berlinskog kongresa predsjednik američkog udruženja povjesničara Carlton J.H. Hayes je izjavio: "Prije 1878 imalo smo Istočno pitanje o jednom bolesniku (Turska), a nakon 1878 imamo nekoliko manijaka pošto je Berlinski kongres odveo Balkance u ludilo".

U Urugvaju je 1930. godine započelo prvo Svjetsko nogometno prvenstvo. FIFA je ne izborima u Barceloni za domaćina odabrala Urugvaj zbog toga što je ta južnoamerička zemlja 1930. slavila stogodošnjicu neovisnosti, te zato što je urugvajska reprezentacija osvojila nogometni turnir na Olimpijskim Igrama 1928. Na prvom svjetskom nogometnom prvenstvu u završnom turniru natjecalo se trinaest momčadi, četiri iz Europe i devet iz Južne i Sjeverne Amerike. Većina momčadi iz Europe odbila je nastupiti zbog udaljenosti i velike cijene puta. Momčadi su bile podijeljene u četiri skupine, a sve utakmice su se u igrale glavnom gradu Montevideu. Urugvaj, Argentina, Brazil i SAD postavljeni su za nositelje i izostavljeni iz ždrijeba. Svjetsko prvenstvo u Urugvaju bilo je jedino za koje nisu bile potrebne kvalifikacije jer je svaku reprezentaciju pozvala FIFA. Pošto nije bilo kvalifikacija, prve dvije utakmice Svjetskoga prvenstva bile su ujedno i prve utakmice svjetskih prvenstava, a odigrane su u isto vrijeme 13. srpnja. Prve dvije utakmice svjetskoga prvenstva odigrane su u isto vrijeme, a pobjednici su bili Francuska, koja je pobijedila Meksiko, i SAD koji je svladao Belgiju. Prvi gol u povijesti svjetskih prvenstava zabio je Francuz Lucien Laurent. U finalu, domaćin i favorit za osvajanje natjecanja, Urugvaj, pobijedio je Argentinu rezultatom 4:2 pred 93 tisuće ljudi postavši tako prva reprezentacija koja je osvojila svjetsko prvenstvo u nogometu. Pošto se danas tradicionalna utakmica za treće mjesto nije igrala na ovom svjetskom prvenstvu, dogodilo se jedini put da nije bilo utakmice između polufinala i finala. Neki izvori, od kojih najvjernije djeluje FIFA Bulletin iz 1984., ipak navode da se utakmica za treće mjesto održala i da je Jugoslavija pobijedila Amerikance rezultatom 3:1.

Rimski vojskovođa, pisac i diktator Gaj Julije Cezar, najveći rimski vojskovođa i najslavniji Rimljanin uopće, a prema mnogima jedna od najmarkantijih i najvećih figura u pisanoj povijesti čovječanstva, koji je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog imperija, a čija je diktatura označila kraj vrhovne vladavine Senata i početak Rimskog carstva, rođen je u Rimu 100. godine pr.n.e.

John Dee bio je engleski astrolog, astronom, matematičar, alkemičar, okultist i savjetnik kraljice Elizabete I rođen je na današnji dan 1527. godine. Deeja se smatra začetnikom ideje o Britanskom Carstvu, a značajno je i njegovo zagovaranje osnivanja stalne britanske mornarice. Za svoga života sakupio je najveću knjižnicu u Engleskoj i jednu od navećih u Europi toga vremena.

Engleski kazališni i filmski glumac Patrick Stewart, najpoznatiji po ulozi kapetana Jean-Luca Picarda u seriji Star Trek: The Next Generation i profesora Xaviera u filmovima X-Men, dobitnik brojnih kazališnih i filmskih nagrada, ali i nagrade za Najseksi osobu na TV-u 1992., koji je u svojoj karijeri duljoj od 50 godina nastupio u nebrojenim predstavama i filmovima, rođen je 1940. godine u Mirfieldu u West Yorkshireu.

Američki glumac Harrison Ford, dobitnih brojnih filmskih nagrada koji je svjetsku slavu stekao ulogom Indiana Jonesa, te Hana Soloa u Lucasovim Zvjezdanim Ratovima, a koji je nastupio i u filmovima American Graffiti i More American Graffiti, Apocalypse Now, Blade Runner, Witness, Presumed Innocent, Patriot Games, The Fugitive, Six Days Seven Nights i mnogim drugima, rođen je u Chicagou 1942. godine.

Američki 'kaskader' i glumac Stephen Gilchrist Glover, poznatiji kao Steve-O, 'luđak' koji je sa sobom i od sebe, ali i drugima oko sebe napravio nevjerojatne stvari koje su se najbolje mogle vidjeti u seriji i filmovima Jackass i Wildboyz, a koji iza sebe, što zbog prirode, što zbog posla, ima i podugačak dosje u policijskim uredima brojnih američkih saveznih država, rođen je 1974. godine u Londonu.

13.07.2017. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh