« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 2 mjeseca i 7 dana

Dogodilo se na današnji dan - 14. srpnja

Započela Francuska revolucija, ubijen Billy the Kid, vlada SAD priznala postojanje Area 51

Dogodilo se na današnji dan 14. srpnja
Dogodilo se na današnji dan 14. srpnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

14. srpnja

,

Ante Pavelić

,

Ingmar Bergman

,

Vincent Pastore

,

Siniša Skelin

,

rođeni

,

rođendani slavnih osoba

Jurišom i osvajanjem pariške utvrde Bastille 1789. godine započela je Francuska Revolucija. Osvajanje zloglasne tamnice u pariškom predgrađu Saint Antoine, na mjestu gdje danas stoji velebna operna palača istog imena, postalo je simbol revolucije, a Francuzi taj dan slave kao nacionalni praznik. Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva za vladavine kralja Louisa XVI. potkraj 18. stoljeća. Želja režima da napuni državnu blagajnu višim porezima naišla je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz Pariza, no tada se otpor proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u Pariz, ali gnjevom plemstva već je stvoren početni zamah za rušenje kraljevske vlasti pa su ustanci nicali na sve strane. Bilo je i sukoba između plemstva i građana jer je narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napadao transporte žita i plemićka skladišta hrane. Novi val nezadovoljstva započeo je 5. svibnja 1789. kada je kralj otvorio zasjedanje Generalnih staleža u Versaillesu. Poslanici su zahtijevali donošenje novog ustava i 17. lipnja proglašavaju Narodnu skupštinu, što kralj pod pritiskom odobrava, ali je istodobno potajno pozvao vojna pojačanja. Kao odgovor na to pariška općina organizirale je nacionalnu gardu, a 14. srpnja 1789. narod je provalio u oružarnicu Doma invalida, naoružaoa se puškama i topovima, te krenuo na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna četverokatna utvrda s osam kula povezanih debelim zidovima, od 14. stoljeća je služila kao zatvor. Za vrijeme kardinala Richelieua postala je omrznuta državna tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale, a u njoj su tijekom dva stoljeća stradavali protivnici apsolutističke vladavine i dvora. Međutim, Bastille u vrijeme pada nije bila baš 'popunjena'. U njoj su bila četiri krivotvoritelja, dva 'luđaka' i jedan pobunjeni aristokrat, a sama utvrda je zbog previsoke cijene održavanja uskoro trebala biti zatvorena. U samoj borbi, koja je trajala od jutra do kapitulacije oko 17:30 sati, poginulo je 98 od približno tisuću revolucionara i jedan od članova posade tvrđave koja se sastojala od 82 starija vojna veterana i 32 člana švicarske regimente Salis-Samade. Zapovjednik Bastille, njegova tri časnika i još nekoliko vojnika ubila je razjarena masa, no većina branitelja je puštena. Pravi razlog napada na tvrđavu bile su vojne rezerve u njenom magazinu jer građani nisu imali niti barut, niti municiju za više od 30 tisuća mušketa i topove koje su ranije oteli iz vojarni. U Bastilli je bilo više od 13.500 kilograma baruta i mnogo municije, a građani su odmah nakon pada započeli podizati barikade na ulicama Pariza, a već idućeg dana ustanak se počeo širiti u cijeloj Francuskoj.

Šerif Patrick Garrett je 1881. godine ispred Fort Sumnera ubio Billy the Kida. Vjerojatno najpoznatija figura Divljeg zapada rođen je kao Henry McCarty, a bio je poznat i pod pseudonimima Henry Antrim i William Harrison Bonney. Nizak i okretan, McCarty je bio plavook, glatkih obraza i istaknutih prednjih zubi, a mnoge novine su ga opisivale kao zgodnog i vedrog mladića. Bio je osobit i vrlo često nasmijan, ali te su osobine skrivale njegovu pravu, divlju narav koja je u kombinaciji s odličnim pucačkim umijećem i iznimnom lukavošću, stvorila jednog od najopasnijih odmetnika Divljeg zapada. Legenda kaže da je ubio ukupno 21 čovjeka tj. jednog za svaku godinu svoga života, ali povijesne činjenice sklone su broju 9. Navodno ih je sam ubio 4, a uz pomoć drugih još 5. Iako je malo toga poznato o njegovu životu, McCarty je postao legendom kad je njegov ubojica, šerif Garrett, godinu dana nakon što ga je ubio objavio senzacionalnu biografiju naslovljenu 'Authentic Life of Billy, the Kid'. U prve ozbiljnije nevolje sa zakonom Billy je upao nakon što je zbog tuđe šale završio u zatvoru i iz njega pobjegao kroz dimnjak od kada se smatra bjeguncem. Ubrzo nakon toga prvi put je ubio čovjeka, ali sudbinu mu je najviše odredilo zapošljavanje u okrugu Lincoln u Novom Meksiku. Tamo je sudjelovao u sukobu lokalnih trgovaca i rančera, poznatom pod nazivom 'Lincoln County War', tijekom kojega je ubio nekoliko ljudi, među kojima i gradskog šerifa. Tijekom toga vremena McCarty je 'upoznao' Patricka Garretta, lokalnim konobarom i lovcem na bizone koji je, odmah nakon što je izabran za šerifa, raspisao 500 dolara nagrade na Kidovu glavu. Nakon jednog okršaja Garrett je uspio uhvatiti bandu i smjestiti Kida u zatvor gdje je tijekom čekanja suđenja vrijeme provodio dajući intervjue novinarima iz cijele Amerike u kojoj je tada već bio jedna od najpoznatijih osoba. Nakon što je 13. travnja 1881. osuđen na smrt vješanjem Billy je još jednom uspio pobjeći iz zatvora ubivši pritom dva Garrettova stražara, no sloboda mu je bila kratkoga vijeka. Načuvši glasine da se Billy nalazi u blizini Fort Sumnera, šerif Garrett poveo je dvojicu svojih ljudi i krenuo u potragu. Garrett je znao da u gradu živi Billyjev prijatelj Pete Maxwell. 14. srpnja 1881. otišao je u njegovu kuću. Dok je u zamračenoj sobi ispitivao Maxwella, u sobu je naglo ušao Billy Kid. Postoje dvije verzije sljedećeg događaja. Prva je ta da Kid nije prepoznao Garretta u mraku pa je izvadio pištolj i na španjolskom pitao Quien es? Quien es? (Tko je? Tko je?). Kada je Garrett prepoznao Kidov glas, izvadio je svoj pištolj i dvaput zapucao. Navodno je prvi metak pogodio Kida malo iznad srca i ubio ga. Druga verzija, za koju povjesničari tvrde da je istinitija, govori da je Kid imao nož u ruci i prije nego je ušao, izustio navedene riječi (zbog tame) i stradao od Garrettovih metaka. Billy the Kid je pokopan sljedećeg dana na starom vojnom groblju u Fort Sumneru. Njegov se grob nalazio između njegovih palih drugova Toma O'Folliarda i Charliea Bowdrea, a kasnije je preko sva tri groba dodana nadgrobna ploča s ugraviranim imenima trojice odmetnika i rječju 'drugovi'.

Savezna vlada SAD-a 2007. godine je, nakon objavljivanja članka o satelitskim fotografijama Skylaba i prepiske razgovora između tajnih agenata u vezi s tim fotografijama, priznala postojanje 'Područja 51'. Area 51 je nadimak za vojnu bazu smještenu u južnom dijelu zapadne Nevade u Sjedinjenim Američkim Državama, oko 130 kilometara sjeverozapadno od Las Vegasa. Glavna svrha baze, poznate i pod nazivima Dreamland, Paradise Ranch, Home Base, Watertown Strip, Groom Lake, a u novije vrijeme i Zračna luka Homey, je razvijanje i testiranje eksperimentalnih vojnih zrakoplova i naoružanja. Područje je dio 'Nellis' vojnih operacija, a 'no-fly' zračni prostor oko baze vojnim pilotima je poznat pod nazivom 'The Box'. Jezero Groom nije uobičajena zračna baza te se borbene jedinice u pravilu tamo ne razmještaju. Umjesto toga koristiti se za razvoj, testiranja i obuke pilota na novim tipovima zrakoplova. Tek kada, nakon ispitivanja zrakoplov odobri neka od vojnih ili obavještajnih institucija, on može biti predan na uporabu u operativnu zračnu bazu. Ipak, u bazi se nalaze i nekoliko zrakoplova projektiranih u bivšem SSSR-u koji služe za trening i analizu. Sovjetski špijunski sateliti fotografirali su jezero Groom tijekom hladnog rata, a kasnije su i civilni sateliti napravili fotografije baze i njene okolice, no iz slika se ipak mogu izvući samo skromni zaključci o uzletno-sletnoj stazi, hangarima i jezeru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Groom jezero je korišteno za uvježbavanje bombardiranja i artiljerijskog gađanja. Nakon rata područje je napušteno sve do travnja 1955. godine kada ga je lockheedov tim izabrao kao idealnu lokaciju za testiranje svojih špijunskih aviona U-2 i na njemu sagradio improviziranu bazu tada poznatu kao 'Site II' ili 'Ranch'. Prvi U-2 je iz baze poletio 4. kolovoza 1955., a sredinom 1956. počeli su pod vodstvom CIA-e prvi špijunski letovi nad tadašnjim Sovjetskim savezom. Nakon što je SSSR u svibnju 1960. srušio U-2, Lockheed je počeo raditi na njegovom nasljedniku u sklopu CIA-inog programa OXCART. Projekt je uključivao A-12- izviđački avion s velikom visinom leta i s brzinom od 3 Maha iz kojeg je kasnije razvijen slavni SR-71 Blackbird. Nakon 'Crne ptice' područje je korišteno za razvijanje i usavršavanje Stealth tehnologije. To je omogućilo izradu zrakoplova B-2 Spirit i F-117 Nighthawk koji su bili desetljećima ispred svog vremena, a iako su javonsti predstavljeni tek 1988., u 'Boxu' su letjeli još od 1977. Razna svjedočanstva o NLO-ima, ali i brojne izmišljene priče su, uz visok stupanj tajnosti, od Područja 51 stvorili jedno od najmističnijih svjetskih lokacija, a i iako se napokon zna da zaista postoji, sve što se o bazi stvarno zna dolazi u obliku njenih 'gotovih proizvoda'.

Hrvatski političar Ante Pavelić, vođa ustaškog pokreta i poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, tipičan primjer nacionalnoga radikala koji je došao do uvjerenja da slobodu svog naroda može izboriti samo nasiljem u polusuverenoj diktaturi vezanoj uz fašističke i totalitarne režime, rođen je u Bradini kraj hercegovačkog Konjica, 1889. godine.

Švedski filmski i kazališni redatelj i scenarist Ingmar Bergman, jedan od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma kojih je, uz više od 170 kazališnih komada, režirao 62, dobitnik nekoliko Oscara, Zlatnih globusa i brojnih drugih filmskih nagrada, rođen je 1918. godine u švedskoj Uppsali.

Američki glumac Vincent Pastore, najpoznatiji po ulogama 'tipičnog mafijaša' među kojima je najzamjećenija bila ona Salvatorea 'Big Pussy' Bonpensieroa u popularnoj seriji The Sopranos, nakon čega je ostvario uloge u filmovima i serijama kao što su Under Hellgate Bridge, Riding in Cars with Boys, Deuces Wild, Made, Mafia!, The Hurricane, Serving Sara, Carlito's Way, A Tale of Two Pizzas, This Thing of Ours, Shark Tale i drugima, rođen je u New Yorku 1946. godine.

Hrvatski veslač Siniša Skelin, državni reprezentativac koji se s bratom Nikšom proslavio u dvojcu bez kormilara, te u osmercu s kormilarom, disciplinama u kojima je osvojio nekoliko medalja na svjetskim i manjim prvenstvima, nekoliko Olimpijskih medalja i brojna manja natjecanja, rođen je 1974. godine u Splitu.

14.07.2017. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh