« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 2 mjeseca i 6 dana

Dogodilo se na današnji dan - 15. srpnja

Poraženi Teutonci kod Grunwalda, pronađena ploča iz Rosette, osnovan Boeing

Dogodilo se na današnji dan 15. srpnja
Dogodilo se na današnji dan 15. srpnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

15. srpnja

,

Rembrandt

,

Rembrandt Harmenszoon van Rijn

,

Terry O'Quinn

,

Joe Satriani

,

Forest Whitaker

,

Brian Austin Green

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Ujedinjene vojske Kraljevine Poljske i Velike grofovije Litve 1410. godine u bitci kod Grünwalda nanijele su težak poraz moćnom Teutonskom Redu. Združenu slavensku vojsku predvodio je litavski knez Vladislav Jagelo, ujedno i poljski kralj Jagelo II., a Teutonce veliki meštar reda Ulrich von Jungingen. Bitka kod Grünwalda bila je ključna u Poljsko-litavskom ratu s Teutoncima između 1409. i 1411., a poznata je i kao jedna od najvažnijih europskih bitaka srednjeg vijeka, a uz to je i najveća bitka u kojoj su sudjelovali tipični europski, teško oklopljeni vitezovi. Teutonski Red je početkom 13. stoljeća od Pape, koji im je bio jedini nadređeni 'vladar', dobio područja Pruske i nalog da pokrsti lokalno pagansko stanovništvo. Započet je 'križarski rat' iza kojeg se skrivala ekspanzionistička politika reda čiji su članovi mogli biti samo etnički Nijemci katolici, a koji je sudjelovao i u ranijim križarskim ratovima u 'Svetoj zemlji'. Širenjem reda koji je brzo stjecao veliko bogatstvo i moć ugroženima se osjetila dinastija Jagielovića. Nju je osnovao litavski knez Jagelo (1377.-1434.) sklopivši brak s poljskom princezom Jadvigom 1386., čime je došlo do ujedinjenja Poljske s Litavskom kneževinom te je stvorena poljsko-litavska unija koja je trajala do 1572. Nakon ustanka protiv teutonske vlasti u Samogiti veliki meštar je objavio rat poljsko-litavskom kralju no nakon jedne neuspješne kampanje potpisano je primirje koje su saveznici iskoristili kako bi sakupili snage koje bi zauvijek izbacile Teutonce s njihovih područja. Po završetku primirja velika poljsko-litavska vojska prešla je na teutonski teritorij i krenula prema sjedištu Reda, velikoj utvrdi Marienburg u današnjem poljskom gradu Malborku. Teutonci su iako uhvaćeni nespremni, krenuli u susret neprijatelju. Vojske su se susrele u rano jutro između sela Grünwald, Tannenberg i Ludwigsdorf. Točan broj sudionika bitke nije poznat no najvjerojatnije se radilo o oko 27 tisuća Teutonaca i zapadnoeuropskih plaćenika, većinom teška konjica i pješadija, dok su poljsko-litavski saveznici imali do 39 tisuća vojnika, polovica kojih je bila teška poljska konjica, a ostatak laka konjica i pješadija među kojima je bilo Čeha, Bjelorusa, Moldavaca, Valačana, Rusa, Tatara i brojnih drugih. Onovremeni kroničari su nakon teškog poraza Reda, u kojem je poginulo 50 od 60 najviše rangiranih vitezova među kojima i veliki meštar, drastično preuveličali snage pa se pisalo o 300 tisuća Teutonaca suprotstavljenih nevjerojatnom broju od gotovo tri milijuna 'divljih pogana'. Teutonci su se žestoko borili tijekom cijele bitke, no usprkos boljoj opremi i uvježbanosti izgubili su taktičku prednost razdvajanjem trupa nakon neuspješne potjere za dijelom litavske lake konjice, dok je ostatak vojske bio 'ugušen' brojčano nadmoćnijim neprijateljem. Nakon smrti velikog meštra Teutonci su se povukli u svoj kamp no niti to ih nije spasilo, a potjera za zadnjim njemačkim trupama trajala je do sumraka. Bitka kod Grünwalda je označila kraj teutonskog širenja, a iako Red nije izgubio mnogo posjeda, ugled im je bio trajno narušen, a otkupnine plaćene za brojne zarobljene plemiće bile su dovoljno visoke da započnu i budući ekonomski krah.

Arheološki nalaz poznat pod imenom 'Ploča iz Rosette', na temelju koje je Jean Francois Champollion dešifrirao hijeroglife, otkrivena je 1799. godine pokraj gradića Rosette, današnji Rashid, smještenog u delti Nila, oko 60 kilometara od Aleksandrije. Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicionog korpusa, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Francuski časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije od kojih je svaka bila ispisana drugim pismom. Brzo je shvatio važnost otkrića i poslao ploču u Kairo, gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova s ploče, a upravo je to omogućilo kasnije prodiranje u tajne hijeroglifa koji su stoljećima bili nepoznanica učenim umovima. Dvije godine kasnije, francuska vojska je poražena u Egiptu, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza, uključujući i kamen iz Rosette, morali su biti predani Britancima zbog čega se 'Ploča' danas nalazi u londonskom British Museumu. Sadržaj teksta na Ploči iz Rosette je malog značaja, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisano 14 redaka hijeroglifa, u sredini su 32 linije demotskog pisma, a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su naučnici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti. Međutim, 1808. briljantni mladi francuski naučnik i lingvist Jean-François Champollion je u dobi od svega 18 godina počeo studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozno pismo. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je Champollion pretpostavio da sva tri teksta, na tri različita pisma, govore o istoj stvari. Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion je potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami, a neki piktogrami. 1824. je objavio svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja. Champollionovo otkriće, da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova, omogućilo je proboj u prijevod tog pisma. Ta sposobnost otvorila je mogućnosti za nove spoznaje o kompletnoj povijesti drevnog Egipta, te rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije, a za sve je zaslužan 'crni kamen' iz Rosette.

William Boeing i George Conrad Westervelt 1916. godine u Seattleu su osnovali tvrtku Pacific Aero Products, kasnije preimenovanu u Boeing, ime po kojem je danas poznata. Pacific Aero Products osnovan je samo mjesec dana nakon pokusnog leta B&W, prvog ikada napravljenog 'Boeinga' u čijoj su izradi sudjelovali inžinjeri američke ratne mornarice. B&W je kao i mnogi rani Boeingovi zrakoplovi bio namijenjen uzlijetanju i slijetanju na vodene površine. Već 1917. tvrtka je promijenila ime u Boeing Airplane Company, a deset godina kasnije osnovala je Boeing Air Transport koji je nakon spajanja s Pacific Air Transportom postao dio Boeing Airplane Companyja. 1929. opet mijenja ime te se naziva United Aircraft and Transport Corporation, a iduće godine preuzima Pratt & Whitney, Hamilton Standard Propeller Company i Chance Vought, te kupuje tvrtku National Air Transport. Revoluciju zrakoplovne industrije Boeing je izveo 1933. kada je predstavljen Boeing 247, prvi pravi moderni putnički zrakoplov koji je zbog svoje brzine, udobnosti, sigurnosti i lakoće upravljanja postao vrlo popularan među putnicima i pilotima. Prvih šezdeset primjeraka 247-ice bile su namijenjene isključivo Boeingovim prijevoznim kompanijama što je osiguralo strelovit rast tvrtci , a konkurente stavilo u vrlo nepovoljan položaj. To se promijenilo 1924. donošenjem Air Mail Acta prema kojemu proizvođač i prijevoznik nisu mogli biti dio iste korporacije, no ubrzo je s Pan Amom sklopljen ugovor o proizvodnji flote putničkih zrakoplova te je izradom modela Boeing 314 Clipper tvrtka nastavila uspješno poslovanje. 1937. izdan je Model 307 Stratoliner, prvi putnički zrakoplov s regulacijom tlaka u kabini što je omogućilo let iznad 6.100 metara i opet uvelike pomoglo poslovanju kompanije. Tijekom II. Svjetskog rata posao je cvjetao jer je SAD proizvodio bombardre u nevjerojatnim količinama, no odmah nakon rata zbog pada potražnje više od 70 tisuća zaposlenika Boeinga je ostalo bez posla. Tijekom 50-ih još uvijek se poslovalo s vojskom proizvodeći B-47 Stratojet i B-52 Stratofortress, a novi uspjeh je došao 1958. s Boeingom 707, prvim putničkim zrakoplovom na mlazni pogon. Tijekom 60-ih Boeing je kupio Vertol Aircraft Corporation koji je nedugo prije toga proizveo prvi CH-47 Chinook, helikopter s dvostrukim rotorima koji i danas koriste brojne vojske u cijelom svijetu. 1967. proizveden je prvi Boeing 737, dvomotorac koji je ubrzo postao i do danas ostao najprodavaniji putnički zrakoplov u povijesti. 1970. je stvoren Boeing 747, četveromotorni putnički zrakoplov koji je samom koncepcijom, ali i s 450 sjedala za putnike, još jednom promijenio lice avioindustrije. Tijekom 70-ih također je nastavljena i uspješno poslovanje s vojskom, a intenzivno se surađivalo i na NASA-inim projektima Apollo. Kroz 80-e i 90-0 izašli su modeli 757 i 767, kupljeno je još nekoliko 'manjih' konkurentskih tvrtki i spojilo se s konkurentskim McDonnell Douglasom, a sklopljeni su i ugovori o daljnoj suradnji s NASA-om, točnije izradu dijela rakete Ares I. Usprkos velikom broju posrtanja, otpuštanjima velikog broja radnika, zatvaranju pogona, sudskim tužbama za monopoliziranje tržišta, kašnjenja u isporukama, industrijsku špijunažu, uz što se mora spomenuti Lockheed Martin, Boeing je danas najveći svjetski proizvođač zrakoplova i tvrtka s najviše poslovnih ugovora u aeronautičkom i vojnom sektoru, a uz to je i najveći američki izvoznik te mu je kao takvom dionica inkorporirana u Dow Jones Industrial Average.

Nizozemski slikar Rembrandt, punog imena Rembrandt Harmenszoon van Rijn, najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća, često nazivan i jednim od 'velikih proroka civilizacije' zbog dubokog suosjećanja s ljudskom prirodom, autor čija se inovativnost najviše pokazala u portretima suvremenika, autoportretima i ilustracijama biblijskih motiva, rođen je u Leidenu 1606. godine.

Američki glumac Terry O'Quinn, dobitnik nagrade Emmy za svoj nastup u seriji Lost, a poznat i po pojavljivanju u serijama Miami Vice, The Twilight Zone, Tales of the Unexpected, The West Wing, NCIS, JAG, i Remington Steele, te filmovima All the Right Moves, Silver Bullet, Places in the Heart, Between Two Women i drugima, rođen je 1952. godine u Sault Sainte Marieu u Michiganu.

Američki glazbenik Joe Satriani, najpoznatiji po svojim gitarskim instrumentalnim djelima koja su nekoliko puta bila nominirana za Grammyja, višegodišnji suradnik gotovo svih velikana moderne rock, ali i druge glazbe među kojima su Steve Vai, John Petrucci, Eric Johnson, Larry LaLonde, Brian May, Patrick Rondat, Andy Timmons, Paul Gilbert i mnogi drugi, autor 12 samostalnih studijskih i 3 live albuma, te čest gost na nebrojenim kompilacijama, a prema mnogima i jedan od najboljih, ako ne i najbolji gitarist današnjice rođen je u New Yorku 1956. godine.

Američki glumac, producent i redatelj Forest Whitaker, dobitnik Oscara za ulogu diktatora Idija Amina u filmu The Last King of Scotland, a zapamćen po nastupima u filmovima Platoon, Good Morning, Vietnam, Diary of a Hitman, The Crying Game, Body Snatchers, Blown Away, Prêt-à-Porter, Species, Phenomenon, Battlefield Earth, Green Dragon, Panic Room, Ripple Effect te brojnim drugima, rođen je 1961. godine u Longviewu u Texasu.

Američki glumac Brian Austin Green, najpoznatiji po ulozi Davida Silvera u megapopularnoj seriji Beverly Hills, 90210 u kojoj je nastupao 10 godina, te po ulozi Dereka Reesea u filmu Terminator: The Sarah Connor Chronicles, a koji se pojavio i u filmovima Kid, An American Summer. Laws of Deception, Bleach, This Time Around, Domino i How to Lose Friends and Alienate People, rođen je u kalifornijskom Van Nuysu 1973. godine.

15.07.2017. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh