« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 1 mjesec i 8 dana

Dogodilo se na današnji dan - 15. svibnja

Osnovan Las Vegas, počelo emitiranje Radio Zagreba, premijera Mickeya Mousea u crtiću, Rusi počeli povlačenje iz Afganistana

Dogodilo se na današnji dan 15. svibnja
Dogodilo se na današnji dan 15. svibnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

15. svibnja

,

Claudio Monteverdi

,

Pierre Curie

,

Chazz Palminteri

,

Rob Bowman

,

Jamie-Lynn Sigler

,

Klemens Wenzel Lothar Metternich

,

limunska kiselina

,

rođeni

,

na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Las Vegas, najveći svjetski centar kocke, a s više od pola milijuna stanovnika i najveći grad u američkoj saveznoj državi Nevadi, osnovan je 1905. godine. Prije razvoja samog Las Vegasa na tom području bila je mala mormonska misija s 30 svećenika i hodočasnika koji su sredinom 19. stoljeća poslani u područje plemena Paiutes kako bi ih preobratili na kršćanstvo, no misija je napuštena 1857. Zemljište površine 44.5 ha koje danas čini uži centar grada od svojih 340 četvornih kilometara, 1905. otkupila je željeznička kompanija San Pedro, Los Angeles and Salt Lake Railroad. Naselje uz željeznicu brzo se razvijalo te je 1911. dobilo status grada. Već 1931. u gradu je legalizirano kockanje što je, uz postojeće sjecište trgovačkih puteva i gradnju brane Hoover u blizini, potaklo brzi razvoj i uspon do statusa 'Sin Cityja' koji je započeo kada je gangster Bugsy Siegel 1946. otvorio svoj ozloglašeni Flamingo Hotel, a učvršćen je otvaranjem grandioznog hotela i kockarnice Miragea 1989. godine.

Emitiranje Radio Zagreba, prve radio postaje u Hrvatskoj koja je kasnije postala sastavnim dijelom HRT-a, počelo je 1926. godine. Pripreme za osnivanje radio stanice Zagreb započele su još u ožujku 1924. kada je grupa uglednih i poslovnih ljudi osnovala Radio klub Zagreb. Izabrali su dr. Otona Kučeru za ravnatelja, a klub je brojao 136 članova. Nakon pisanja raznih peticija i dvije godine natezanja s vlastima u Beogradu konačno su dobili koncesiju za radijsku postaju na srednjem valu na valnoj duljini 350 m. Radio Zagreb je od svog početka do danas pod različitim nazivima djelovao u čak pet država: Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, od 1945. u Jugoslaviji, a od 1991. u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je spomenuti da je, kada je radio stanica započela s emitiranjem, na čitavom području tadašnje države bilo je svega 290 pretplatnika. Na dan 30. obljetnice Radija Zagreb, 1956. u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u Jugoslaviji i ovom dijelu Europe. Emitiranje Televizije Zagreb počelo je izravnim prijenosom otvorenja Zagrebačkog velesajma 7. rujna iste godine. U narednih pet godina televizija je pratila svjetske trendove, prenosila sportske susrete i druga javna zbivanja, preko satelita preuzimala strane programe i modernizirala se funkcionirajući do 29. lipnja 1990. kada je Sabor Republike Hrvatske izglasao zakon kojim je Radiotelevizija Zagreb preimenovana u Hrvatsku radioteleviziju koja je danas prvi državni medij i na današnji dan obilježava Dan Radija i Televizije.

Mickey Mouse, jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih crtanih i strip junaka na svijetu, doživio je premijeru u animiranom filmu Plane Crazy 1928. godine. Walt Disney i Ub Iwerks malog humanoidnog miša stvorili su kao zamjenu za lik Oswald the Lucky Rabbita. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja s mačkama, psima, kravama, konjima i žabama, Iwerks je došao na ideju miša, nacrtao nekoliko skica i pokazao ih Disneyu kojem se ideja svidjela. Prvo ime novog junaka bilo je Mortimer Mouse, ali uskoro je promijenjeno u Mickey. Kompanija Walt Disney dan Mickeyevog rođenja smatra 18. studenog 1928. kada se po prvi put prikazao animirani film Steamboat Willie u kojem je Miki imao glavnu ulogu, no crtana ikona se s posuđenim glasom samog stvoritelja po prvi put, već tada uz partnericu Minnie, pojavila u crtiću Plane Crazy u kojemu je pokušavao biti veliki avijatičar kao Charles Lindbergh.

Sovjetska vojska se 1988. godine, nakon devet godina krvavog sukoba, počela povlačiti iz Afganistana. Sovjetski Savez u sukobu je podržavao marksističku vladu dok su antisovjetski pobunjenici pomoć dobivali iz mnogih zemalja, uključujući SAD i Pakistan. Marksistička Narodna demokratska stranka Afganistana (NDSA) preuzela je vlast 1978. nakon pogubljenja brata zadnjeg afganistanskog šaha, te je osnovala Demokratsku Republiku Afganistan. Nova vlada provela je socijalističke promjene koje nisu dobro 'sjele' islamskom stanovništvu i tradicionalnim plemenskim elitama čije je nezadovoljstvo do kraja 1978. preraslo u građanski rat zbog čega je vlada sa SSSR-om potpisala sporazum o prijateljstvu dopustivši raspoređivanje sovjetskih trupa na teritoriju zemlje čemu je prethodilo razmještanje vojnih stručnjaka. Poslije razmještanja, sovjetski vojnici nisu bili sposobni uspostaviti vlast izvan Kabula. Više od 80 posto države još uvijek je bilo van vladine kontrole. Početna misija da se brane gradovi i instalacije je proširena na borbu s antikomunističkim mudžahedinima koja je, zbog neobučenih rezervista, loše pripreme i opremljenosti za gerilski rat, bio vrlo krvav s relativno malo uspjeha. Nakon nekoliko godina neujednačenih pritisaka međunarodne zajednice, Sovjeti su počeli pregovore o povlačenju. Rat je ostavio teške posljedice u Sovjetskom Savezu koji je izgubio više od 15.000 vojnika, ali bile su još gore u Afganistanu koji, uz oko milijun mrtvih, indirektne posljedice osjeća i danas u obliku uništene infrastrukture, brojnih miniranih područja, te rastu, razvoju i poticanju ekstremističkih islamskih skupina koje se i danas prepiru, a nerijetko i bore za vlast nad regionalnim područjima.

Talijanski skladatelj Claudio Monteverdi, posljednji veliki majstor talijanskog renesansnog madrigala i prvi izraziti operni dramatičar glazbenog baroka, autor brojnih crkvenih skladbi, osam zbirki madrigala i desetak opera od kojih su sačuvane Orfej, Tužaljka iz opere Arijana, Uliksov povratak u domovinu i Krunidba Popeje, rođen je u Cremoni 1567. godine.

Habsburški državnik i političar, knez Klemens Wenzel Lothar Metternich, stvoritelj tzv. Metternichovovog sustava, policijsko - apsolutističkog režima, središnja osoba i inicijator sustava ravnoteže velikih sila na Bečkom kongresu 1814./1815., a uz ruskog cara Aleksandra I. glavni osnivač Svete alijanse čija je glavna zadaća bila gušenje svih revolucionarnih pokreta u Europi, rođen je 1773. godine u Koblenzu.

Francuski inženjer Pierre Curie, pionir na polju kemije i fizike poznat po proučavanjima kristalografije, magnetizma, piezoelektriciteta i radioaktivnosti, a sa suprugom Marijom Skłodowskom-Curie i Antoineom Henrijem Becquerelom dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, rođen je u Parizu 1859. godine.

Američki glumac, autor i redatelj talijanskog podrijetla Chazz Palminteri, zapamćen po nastupima u The Usual Suspects, A Bronx Tale i Mulholland Falls, rođen je 1952. u New Yorku.

Američki redatelj Rob Bowman, najpoznatiji po radu na serijama Star Trek: The Next Generation, The Highwayman, Alien Nation, Booker i The X-Files, te filmovima Reign of Fire, Elektra i The X Files, rođen je u Wichita Countyju u Texasu 1960. godine.

Američka glumica i pjevačica Jamie-Lynn Sigler, najpoznatija po ulozi Meadow Soprano u seriji The Sopranos, a zapamćena i po nastupima u filmovima Campfire Stories i Lovewrecked, te nekoliko televizijskih serija i broadwayskih komada, rođena je 1981. godine.

15.05.2017. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh