« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 19 dana i 21 sat

Dogodilo se na današnji dan - 4. lipnja

Predstavljen prvi montgolfiere, balon na vrući zrak, dodijeljena prva Pulitzerova nagrada, počela bitka za Midway

Dogodilo se na današnji dan 4. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 4. lipnja (Arhiva)
Više o

Antun Vrdoljak

,

Dennis Weaver

,

John Drew Barrymore

,

James Callis

,

Angelina Jolie

,

dogodilo se na današnji dan

,

4. lipnja

,

higijenska hipoteza

,

rođeni 4. lipnja

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

Braća Joseph Michel i Jacques Étienne Montgolfier 1783. godine javnosti su predstavili svoj montgolfière (balon na vrući zrak). Prvi baloni pojavili su se u Kini još tijekom 14. stoljeća. Talijanski fizičar i isusovac Francesco Lana Terzi, 1670. prvi je iznio ideju o 'zračnoj lađi', koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakrenih listova. Iako se taj projekt nije mogao ostvariti, ideja konstruiranja balona lakših od zraka bila je temelj daljem razvitku aerostatike. Braća Montgolfier izradila su veliki papirnati balon, a prvo javno puštanje izvršeno je na sajmištu mjesta Annonaya. Ispod prazne papirnate vreće upaljena je slama, te se balon počeo puniti. No nakon što ga više nisu mogli držati pustili su ga, a balon se naglo podigao do visine od gotovo 2.000 metara i ostao u zraku oko 10 minuta. Gledaljstvo, isprva razočarano i podrugljivo nastrojeno, nije moglo sakriti svoju oduševljenost. Braći Montgolfier pripala je titula pronalazača balona, no čast prvog leta u 'montgolfièreu' pripala je Pilatreu de Rozieru i markizu Arlandskom koji su još iste godine preletjevši Pariz, a umalo i poginuvši pri slijetanju, postali prvi svjetski letači.

Columbia School of Journalism 1917. godine ustanovila je i dodijelila prvu Pulitzerovu nagradu. Energični i poduzetni novinski magnat Joseph Pulitzer od svog lista New York World napravio je glasilo 'običnog čovjeka'. Pisanjem je započeo rat protiv velikih poslovnih monopola, lutrija, trgovine bijelim robljem, a naročito korupcije, što mu je brzo osiguralo slavu i bogatstvo. Zaklada koju je Pulitzer ostavio u svojoj oporuci je samo godinu dana nakon njegove smrti iskorištena za osnivanje poznate Columbia School of Journalism, te za dodjelu nagrada koje nose njegovo ime. Prestižnim nagradama, koje se dodjeljuju svakog travnja, odaje se prizanje za rad na 14 kategorija u području novinarstva, te sedam kategorija na području književnosti i ostalih oblika pisane umjetnosti. Primanje Pulitzerove nagrade u bilo kojoj od kategorija najveći je iskaz časti i profesionalnog priznanja, a njenom osnivaču sigurno bi bilo drago kada bi znao da je nagrada koja nosi njegovo ime najčešće dodjeljivana upravo onima koji su svojim pisanjem razotkrivali korupciju protiv koje se i sam svim silama borio.

1942. godine započela je bitka kod Midwaya, prekretnica u pacifičkom sukobu Japana i SAD-a, ali i jedna od prekretnica u cijelom Drugom svjetskom ratu. Japanska pacifička strategija bila je zauzeti velike prostore od Kine do Havaja i zatim se postaviti u defenzivnu strategiju. Do lipnja 1942. Japan je zauzeo gotovo sve planirane teritorije, osim Port Moresbeya na Novoj Gvineji što su Amerikanci spriječili pobjedom u bitci u Koraljnom moru. Sljedeći cilj bio je strateški važan otok Midway u čije je osvajanje krenulo više od stotinu bojnih brodova carske mornarice, među kojima su udarnu snagu činila četiri nosača zrakoplova i Yamamoto, najveći bojni brod na svijetu. Amerikanci su međutim ranije uspjeli probiti japanske komunikacijske šifre te su bili upoznati s neprijateljskim planovima kojima su odlučili parirati svojom flotom čiju su okosnicu činila tri nosača zrakoplova i dio avijacije na samom otočju Midway, što je donekle izjednačilo odnos snaga. U dvodnevnoj bitci Amerikanci su izgubili jedan, a Japanci tri nosača što ih je ostavilo bez mogućnosti osvajanja zračne nadmoći nužne za zaštitu brodova i samog desanta na otok, zbog čega su zapovjednici naredili povlačenje. Japanci su izgubili oko 250 zrakoplova i 120 pilota, te više od 2.000 mornara, vojnika i osoblja. Amerikanci su izgubili oko 150 zrakoplova i nešto više pilota od Japanaca. Bitkom kod Midwaya japanske pomorsko zračne snage su slomljene i zaustavljen je period njihove pacifičke ekspanzije.

Prvi slobodni izbori među zemljama bivšeg istočnog bloka održani su 1989. godine u Poljskoj. Na izborima kojima je započelo urušavanje komunističkog sustava pobijedila je Solidarnost, široki socijalni pokret s obilježjima političke stranke, koji je kao nacionalni sindikat osnovan 1980. Već nakon godinu dana od stvaranja prvog sindikata koji nije bio pod partijskom kontrolom, u Poljskoj je uvedeno izvanredno stanje što je rezultiralo masovnim štrajkovima i blokadom zemlje. Vlasti su reagirale represijom i razbijanjem štrajkova, od kojih su najveći bili u šlezijskim rudnicima i Gdanjsku. Do kraja godine prosvjedi su u potpunosti nestali, a Solidarnost je bila potpuno zabranjena u 1982., no pojedine skupine nastavile su djelovati u tajnosti, a dolaskom Gorbačova na vlast u Rusiji stvari su se malo poboljšale. Solidarnost je nakon izbora 1989. dobila priliku da sastavi novu poljsku vladu kojoj je na čelu bio premijer Tadeusz Mazowiecki, dok je lider Solidarnosti, bivši električar Lech Walesa, izabran za prvog predsjednika demokratske Poljske.

U isto vrijeme dok su Poljaci birali svoju prvu demokratsku vlast, na drugom kraju svijeta već je trajala drama koja je označila kulminaciju trotjednih prosvjeda na pekinškom trgu Tiananmen. Kineske vlasti vojnim postrojbama, koje su već neko vrijeme prosvjednike držale u okruženju, naredile su razbijanje prodemokratskih prosvjeda. Uslijedio je napad na nenaoružane studente i građane u kojem je poginulo oko 3.000 osoba. Nakon krvavog gušenja prosvjeda tisuće ljudi su zatvorene, mučene i prognane, a se Kina i danas drži službenih podataka o nešto manje od 300 poginulih, dok se o samom prosvjedu u javnosti ne priča. Svi mediji su po pitanju Tiananmena podložni cenzuri, deseci disidenata još su uvijek u zatvoru, stotine se drže pod kontrolom ili su u kućnom pritvoru, a nepoznat broj ih još uvijek živi u egzilu.

Američki glumac Dennis Weaver, najpoznatiji po glavnoj ulozi u kultnom Spielbergovom filmu Duel, a zapamćen i po nastupima u The Lawless Breed, Seven Angry Men, Touch of Evil, Duel at Diablo, te ulozi Sama McClouda u policijskoj drami McCloud za koju je nagrađen Emmyjem, rođen je u Joplinu u Missouriju 1924. godine.

Hrvatski glumac, redatelj i producent Antun Vrdoljak, bivši podpredsjednik Republike Hrvatske i zastupnik Hrvatskog sabora, počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora, redatelj poznatih domaćih filmova Kad čuješ zvona, U gori raste zelen bor, Kiklop, Glembajevi, Duga mračna noć i brojnih drugih, rođen je 1931. u Imotskom.

Američki glumac John Drew Barrymore, dio poznate glumačke obitelji, otac glumca Johna Blytha i glumice Drew Barrymore, zapamćen po ulogama u filmovima The Big Night, The Night They Killed Rasputin, Pontius Pilate, Weapons of War i brojnim drugima, rođen je u Los Angelesu 1932. godine.

Britanski glumac James Callis, najpoznatiji po ulozi Dr. Gaiusa Baltara u SF seriji Battlestar Galactica, ulozi najboljeg prijatelja Bridget Jones u filmu Bridget Jones's Diary, te pojavljivanju u bronim TV filmovima i serijama, rođen je 1971. godine u Londonu.

Američka glumica Angelina Jolie, kćer oscarovca Jona Voighta i sama dobitnica brojnih filmskih nagrada, UN-ova ambasadorica dobre volje, bivša supruga Billyja Boba Thorntona i Jonnyje Lee Millera, a sadašnja bolja polovica 'Brangeline', najbolje zapamćena po utjelovljenju Lare Croft u Tomb Raideru te brojnim drugim ulogama u svjetskim blockbusterima, rođena je u Los Angelesu 1975. godine.

04.06.2018. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh