« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 19 dana i 22 sata

Dogodilo se na današnji dan - 4. svibnja

Napoleon stigao na Elbu, počela gradnja Panamskog kanala, Margaret Thatcher osvojila prvi mandat

Dogodilo se na današnji dan 4. svibnja
Dogodilo se na današnji dan 4. svibnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

Thomas Henry Huxley

,

Antun Augustinčić

,

Edo Murtić

,

Audrey Hepburn

,

Amos Oz

,

Ana Gasteyer

,

elektronika

,

rođendani slavnih osoba

,

4. svibnja

Francuski car Napoleon 1814. godine stigao je u Portoferraio na otoku Elbi čime je započelo njegovo zatočeništvo. Nakon što su u ožujku 1814. savezničke trupe osvojile Pariz, Napoleon je vojsci predložio marš na prijestolnicu no naišao je na negodovanje koje je preraslo u pobunu časnika predvođenih Neyem koji je bivšem zapovjedniku poručio kako će vojska slušati svoje generale. Napoleon nije imao druge opcije nego abdicirati što je i napravio 6. travnja. Saveznici su ugovorom u Fontainebleauu Napoleona prognali na otok Elbu nad kojim je dobio suverenitet i pravo zadržavanja carske titule. U svom kratkom boravku na otoku s oko 12.000 stanovnika, Napoleon je organizirao otvaranje rudnika željeza, proveo agrarnu reformu, te čak osnovao malu vojsku i mornaricu.

Sjedinjene Američke Države 1904. godine započele su gradnju Panamskog kanala, koji je uz Sueski kanal jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Konstrukcija kanala o kojem se prve ideje javljaju već u 16. stoljeću, bio je bio jedan od najvećih i najtežih inžinjerskih projekata ikad poduzetih. Prvi pokušaj izgradnje kanala započeo je 1880. pod francuskim vodstvom, no trud je nakon smrti oko 22.000 radnika propao. SAD, koje su od 1904. do 1999. upravljale čitavim područjem kanala, od francuskih graditelja otkupile su opremu i započele izgradnju te nakon 10 godina, tijekom kojih je što od bolesti što od nezgoda smrtno stradalo 5.609 radnika, dovršili kanal čak dvije godine ranije od predviđenog roka. Kanal se sastoji od sedamnaest umjetnih jezera, nekoliko poboljšanih umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu širok je 91,5 m, a na najširem 350 m dok mu dubina iznosi 13,7 m. Putovanje od primjerice New Yorka do San Francisca kroz Panamski kanal kraće je za 13.000 kilometara što ga čini nezamjenjivom rutom i jednom od najvažnijih strateških morskih ruta.

Na sveučilištu Kent State u američkoj saveznoj državi Ohio 1970. godine došlo je do tragičnog stradavanja studenata na koje je tijekom proturatnih prosvjeda pucala Nacionalna garda ubivši četvero i ranivši devetoro prisutnih. Studenti su u sklopu proturatne kampanje na prostoru sveučilišnog kampusa prosvjedovali protiv odluke predsjednika Richarda Nixona kojom je američkoj vojsci dopuštena invazija Kambodže iz Vijetnama. Na prosvjedu se okupilo oko 2.000 aktivista i studenata koje su policija i pripadnici Nacionalne garde odmah po početku prvog govora pokušali rastjerati suzavcem no pokušaj je bio neuspješan te je dio okupljenih počeo gađati vojnike kamenjem i kanisterima sa suzavcem. Nakon neuspjelih pokušaja vojnici su, s bajonetama na oružju, krenuli prema studentima i raspršili ih, te se počeli povlačiti na početnu poziciju, no točno u 12:22h zaustavili su se na brdu, okrenuli prema dijelu studenata i iz nerazjašnjenih razloga na njih otvorili vatru. Prema službenim podacima pucnjava je trajala samo 13 sekundi tijekom kojih je 29 od 77 prisutnih vojnika ispalilo 67 metaka, dio u zemlju, dio u zrak, ali dio i direktno prema prosvjednicima. Tijekom sudskog procesa dio vojnika je tvrdio kako je na njih pucano snajperom, a dio kako su pucali u samoobrani što je osporeno zbog udaljenosti ranjenih i ubijenih koja je u prosjeku iznosila oko 100 metara. Dvoje ubijenih uopće nisu bili prosvjednici nego prolaznici. Ubrzo nakon pucnjave više od 4 milijuna studenata započelo je štrajk, a više od 900 sveučilišta diljem SAD-a zatvoreno je u znak prosvjeda, dok su diljem zamlje eskalirali neredi, među kojima najveći od 100.000 ljudi u Washingtonu, zbog kojih je i sam predsjednik Nixon na dva dana sklonjem u zaštićeni i Camp David, a zgrade državne uprave čuvali su naoružani vojnici.

Margaret Thatcher 1979. godine postala je prva premijerka Velike Britanije. Zbog svoje 'tvrde retorike' poznata i kao Iron Lady (Čelična dama), Thatcher po zanimanju odvjetnica i kemičarka, Margaret Thatcher 1974. postala je prva predsjednica konzervativne stranke, a potom i prva predsjednica vlade Ujedinjenog Kraljevstva, položaj koji je držala do 28. studenoga 1990., što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju i žestoko kritiziraju. Ono što joj, međutim nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar svoje generacije zbog čega je u bliskim odnosima s njom bio i američki predsjednik Ronald Reagan, koji ju je izuzetno cijenio i smatrao svojim najbližim savjetnikom.

Britanski znanstvenik Thomas Henry Huxley, nazivan i 'Darwinovim bulldogom', jedan od prvih i najistaknutijih naturalista koji je odlučno branio Darwinovo Podrijetlo vrsta i evolucijsku teoriju koristeći znanstvene, prvenstveno paleontološke dokaze, rođen je u Ealingu u Middlesexu 1825. godine.

Hrvatski kipar Antun Augustinčić, autor svjetski poznatih djela kao što su Brončani lik rudara u Ženevi pred zgradom Međunarodnog ureda rada, Spomenik mira - poklon Ujedinjenim narodima u New Yorku, Spomenik seljačkoj buni u Stubici i brojnih drugih, rođen je 1900. godine u Klanjecu.

Hrvatski slikar, grafički dizajner i kazališni scenograf Edo Murtić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatskog helšinskog odbora (HHO) s više od 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima, čija su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija diljem svijeta, rođen je u Velikoj Pisanici 1921. godine.

Američka filmska i kazališna glumica, manekenka i humanitarka Audrey Hepburn, UNICEF-ova ambasadorica dobre volje poznata po dobrotvornom radu s djecom u najsiromašnijim dijelovima svijeta, iz čije filmske karijere valja spomenuti nastupe u filmovima Monte Carlo Baby, The Secret People, War and peace, Breakfast at Tiffany's, How to Steal a Million i Love Among Thieves, rođena je 1929. godine u Bruxellesu.

Izraelski književnik i novinar Amos Oz, pravog imena Amos Klausner, poznati je aktivist pokreta za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, dobitnik Izraelske nagrade za književnost te Goetheove nagrade grada Frankfurta, autor 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka i eseja koji su prevedeni na oko trideset svjetskih jezika, rođen je u Jeruzalemu 1939. godine.

Američka glumica i komičarka Ana Gasteyer, najpoznatija po nastupima u kultnom Saturday Night Liveu između 1996. i 2002., te po ulogama u Party of Five, Hope & Gloria i NYPD Blue, kao i pojedinim broadwayskim mjuziklima poput Passiona, rođena je 1967. godine u Washingtonu.

04.05.2018. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh