« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 18 dana i 22 sata

Dogodilo se na današnji dan - 5. svibnja

Sklopljena Magna Charta, otvoren Carnegie Hall, otvoren Maksimirski stadion, osnovano Vijeće Europe

Dogodilo se na današnji dan 5. svibnja
Dogodilo se na današnji dan 5. svibnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

Søren Kierkegaard

,

Karl Marx

,

Lance Henriksen

,

Marc Alaimo

,

Richard E. Grant

,

Naomi Klein

,

rođeni na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

,

5. svibnja

Mir koji je engleski kralj John (Ivan Bez Zemlje) sklopio sa papom Inocentom III. prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je doživljavao u Francuskoj izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, 1215 .godine potakli su englesko plemstvo na ustanak zbog kojega je kralj bio prisiljen sklopiti 'Veliku povelju sloboda' (Magna charta libertatum), dvostrani ugovor između kralja i plemstva koji se smatra prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske. Kralj je morao prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. 'Velika povelja sloboda' potvrđivala je važnost principa dovođenja kraljeve vlasti u okvire zakona.

Muzička dvorana u New Yorku, danas poznata kao Carnegie Hall, otvorena je 1891. godine nastupom koji su vodili maestro Walter Damrosch i kompozitor Peter Ilyich Tchaikovsky. Jedno od najpoznatijih glazbenih zdanja u svijetu nazvano je po Andrewu Carnegieu koji je platio njenu izgradnju, a prvotno je bila namijenjena kao centar za Oratorio Society of New York i New York Symphony Society. Dvorana je jedna od zadnjih zgrada u New Yorku koja je u potpunosti izgrađena zidarskim tehnikama te kao takva, iako je tijekom kasnijih godina bila modificirana i dorađivana, predstavlja važan arhitektonski spomenik. U svojoj dugoj povijesti Carnegie Hall je, počevši već od samog otvaranja, ugostio sva najistaknutija imena svjetske glazbe, a nastupima u njoj mogu se pohvaliti i hrvatski glazbenici i dirigenti među kojima su Ruža Pospiš Baldani, Ivo Pogorelić, Oliver Dragojević i drugi.

U Zagrebu je 1912. godine službeno otvoren stadion u Maksimiru. Smješten je u istočnom dijelu grada, nasuprot parka Maksimira, a dom je Nogometnog kluba Dinamo. Stadion je dugo vremena bio u svom prvotnom izdanju, a kroz najveće dorade prošao je tijekom priprema za Univerzijadu 1987., nakon čega je bio napromijenjen do 1997. kada su na istočnu i južnu tribinu postavljena sjedala. Godinu dana kasnije srušena je stara sjeverna tribina na čijem je mjestu izgrađena nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta, koju krasi i 15.000 kvadratnih metara ostakljenog poslovnog prostora koji do danas još uvijek nije u funkciji. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i 'istočno stajanje', sve u skladu s propisima UEFA-e prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo sjedeća. U kolovozu 1999., uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 'boksova'). Time je obavljeno oko 80% predviđenih radova, te trenutačni kapacitet stadiona iznosi 40.000 mjesta. Posljednja faza obnove stadiona trebala bi uključiti "spuštanje" razine travnjaka, uz stvaranje prstena oko igrališta na mjestu postojeće atletske staze, čime će se napraviti novih 16.000 mjesta, a dogradnjom južne tribine konačni kapacitet stadiona iznosit će respektabilnih 60.000 udobnih, sjedećih mjesta. Uz te i ostale planirane radove unutar i oko njega maksimirski stadion trebao bi postati jednim od najopremljenijih 'nogometnih hramova' ovog dijela Europe, ali nažalost još je daleko od toga.

Potpisivanjem Londonskog ugovora 1949. godine osnovano je Vijeće Europe sa sjedištem u Strasbourgu, a to tijelo prva je europska institucija koja je započela rad na europskim integracijama. Potpisnice su bile Belgija, Danska, Francuska, Republika Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a sam ugovor se danas smatra statutom Vijeća Europe koje je 1964. odredilo da se 5. svibnja obilježava kao Europski dan. Najizraženije djelovanje Vijeća Europe je usklađivanje zakonskih standarda, ljudskih prava, razvoja demokracije i kulturne suradnje među njenih 47 država članica u kojima živi približno 800 milijuna ljudi.

Danski filozof, teolog i književnik Søren Kierkegaard, kritičar službenog kršćanstva koji se smatra prvim egzistencijalističkim misliocem, zastupnik antihegelijanskog prava i stvoritelj specifične metafizike slobode prema kojoj se subjekt spašava svjesnim izborom Boga, rođen je u Kopenhagenu 1813. godine.

Njemački filozof, politički ekonomist i revolucionar Karl Marx, organizator Međunarodne udruge radnika, autor Kapitala, jedne od najvažnijih knjiga o ekonomskoj problematici, a uz suradnika Engelsa i stvoritelj 'moderne' komunističke ideologije na bazi materijalizma odnosno klasne borbe za koju u uvodu u Komunistički manifest kaže: 'Povijest svih do sada postojećih društava je povijest borbe klasa', rođen je 1818. godine u Trieru.

Američki glumac i slikar Lance Henriksen, poznat po nastupima u filmovima Close Encounters of the Third Kind, Damien: Omen II, Aliens, Alien 3, Alien vs. Predator, Hellraiser: Hellworld, te brojnim drugima, a uz to i originalno zamišljen kao glavni glumac u filmu The Terminator, rođen je u New Yorku 1940. godine.

Američki glumac Marc Alaimo, najpoznatiji po ulozi Gula Dukata u seriji Star Trek: Deep Space Nine, te najčešće po ulogama negativaca u filmovima Kojak, Gunsmoke, Baretta, The Bionic Woman, Starsky and Hutch, Knight Rider, Quincy, The Greatest American Hero i The Incredible Hulk, rođen je 1942. godine u Milwaukeeju u Wisconsinu.

Britanski glumac, redatelj i pisac Richard E. Grant, poznat po ulogama u filmovima Hudson Hawk, Bram Stoker's Dracula, Prêt-à-Porter, Spiceworld: The Movie, Colour Me Kubrick i brojnim drugima, rođen je u Mbabaneu u Swazilandu 1957. godine.

Kanadska novinarka, spisateljica i aktivistica Naomi Klein, najpoznatija po političkim analizama i kritici korporativnog globalizma, autorica kultnih knjiga No Logo, Fences and Windows i The Shock Doctrine, te suatorica dokumentarnih filmova The Corporation i The Take, rođena je 1970. godine u Montrealu.

05.05.2018. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh