« Svijet
objavljeno prije 3 mjeseca i 12 dana
PREGOVARANJE

EU i Zapadni Balkan: domaća zadaća u 14 točaka

Srbija i Crna Gora trebale bi pristupiti EU-u do 2025. Ali do tada je nužno učiniti još mnogo toga na suzbijanju kriminala i korupcije. Zato su ministri unutarnjih poslova EU-a skeptični kada je riječ o ovom datumu

Put prema EU je kvrgav i zavojit
Put prema EU je kvrgav i zavojit (Arhiva)
Više o

EU

,

zapadni Balkan

,

članstvo u EU

Nakon prošlotjednog  posjeta Zapadnom Balkanu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, u četvrtak (8.3.) održan je sastanak ministara unutarnjih poslova 28 zemalja Europske unije. Oni su odobrili akcijske planove koje Europska komisija predlaže u svojoj novoj Strategiji za Zapadni Balkan o mogućem članstvu Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova u Uniji.

Prema mišljenju ministara unutarnjih poslova EU-a, svaka od država bi u području „sigurnosti i migracije" trebala provesti program od četrnaest točaka, kako bi se efikasnije suzbili ilegalna migracija, organizirani kriminal i trgovina oružjem, ali i kako bi se te zemlje približile standardima EU.

Domaće zadaće kojr su formulirani u planu protežu se do 2020. godine. Europska unija želi da tada ponovo ispitati koji pomaci su postignuti na području unutarnje sigurnosti - zemlju po zemlju, točku po točku. Novi izvješće bi onda trebalo da pokazati tko se na kojim mjestima mora još potruditi. Sve se to događa imajući u vidu ciljnu 2025. godinu, na koju je šef Europske komisije Jean-Claude Junker još jednom ukazao u Sofiji, na kraju svog posjeta Balkanu. Ukoliko se sve bude odvijalo optimalno, Srbija i Crna Gora bi se do 2025. godine zaista mogle priključiti EU-u, a Albanija, Makedonija, Kosovo i Bosna i Hercegovina bi mogle ostvariti velike napretke na putu ka priključenju, smatra Juncker. „Svuda sam osjetio da postoji volja da se reforme provedu kako bi se pristupilo EU-u", rekao je Juncker u Sofiji. „Svi uvjeti moraju biti ispunjeni."

Njemačka protiv konkretnog datuma

A ako u nekoj od zemalja to ne funkcionira odmah, to nije vraćanje na početak. Ostvareni su veliki pomaci. Neophodna je međutim, kaže Juncker, snažnija borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. „To su prave bolesti u tim društvima". Također, sve države Zapadnog Balkana bi trebale obustaviti svoje bilateralne sukobe, upozorio je Juncker. Tako, na primjer, Srbija još uvijek nije priznala Kosovo kao državu, što otežava zbližavanje u regiji.

S Junckerovim ciljnim datumom, odnosno 2025. godinom, u Bruxellesu se nisu složili svi ministri unutarnjih poslova. Njemački ministar u odlasku, Thomas de Maiziere (CDU), kritizirao je pogrešan redoslijed koraka: „Mislim da ne bi trebali navoditi datume i da kažemo da do 2025. godine sve mora biti završeno. Ispravan put mora biti da taj da zemlje koje žele u EU, ispune neophodne uslove vlastitim trudom. Onda se može odlučiti jesu li su spremne za EU."

Projekti za suzbijanje kriminala i zaštitu granica

Sada se prije svega radi o tome da se do 2020. godine sa zemljama Balkana sprovede akcijski plan koji obuhvaća četrnaest točaka. Između ostalog se traži:

- U okviru obrane od terorizma bi trebalo imenovati nacionalne koordinatore ili Službe za borbu protiv islamske radikalizacije. Koordinatori bi trebali biti umreženi na području čitavog Balkana i djelovati zajednički.

- U obuci policijskih snaga i istražitelja trebala bi pomoći agencija EU-a, kako bi se ciljano djelovalo protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima i trgovine drogom. Jedna od ključnih stvari bi trebalo biti suzbijanje trgovine oružjem.

- Države Balkana i policijske službe EU-a bi trebale formirati zajedničke timove za intervencije, za istragu zločina i identificiranje odgovornih.

- Europska policijska služba (Europol) otvara kancelarije za vezu u svih šest zemalja koje žele pristupiti EU-u.

- Države Balkana bi u potpunosti trebale biti uključene u projekt EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala, te da prisustvuju sastancima istražnih službi koje su uključene u projekt.

- U državama Balkana bi trebalo postaviti i umrežiti nacionalne koordinatore za bolju kontrolu granica, kako bi se poboljšao nadzor granica i suzbila ilegalna migracija.

EU obećava podršku

Ministri unutarnjih poslova EU-a i Europska komisija slažu se da će spomenuta reforma i izgradnja infrastrukture, naravno koštati. Zato bi zemlje Balkana trebale i dobiti odgovarajuću, veliku pomoć. Europska komisija je to obećala još u veljači, prilikom predstavljanja svoje Strategije za Balkan. Šest balkanskih zemalja ove godine će dobiti nešto više od milijardu eura „predpristupne pomoći". Računa se će suma potrošena između 2007. i 2017. iznositi ukupno devet milijardi eura.

Napredak koji su Albanija i Makedonija već ostvarile mogao bi voditi ka tome da EU ovog ljeta odredi konkretan datum za početak pristupnih pregovora. Sa Srbijom i Crnom Gorom se već pregovora. Kosovo i Bosna i Hercegovina su od toga još relativno daleko udaljeni, smatraju diplomati EU-a. Važno je prije svega, kako se moglo čuti, da države surađuju međusobno, a ne da vide samo EU kao partnera kome bi se trebalo obraćati.

Bugarska, koja trenutno predsjedava EU, u svibnju u Sofiji organizira Samit zemalja Zapadnog Balkana. Tada bi, ne samo ministri unutarnjih poslova, nego i ministri pravosuđa i financija trebali da razgovarati o napretku u svojim oblastima. Europska unija je sa zemljama Balkana dogovorila ukupno šest akcijskih planova u različitim oblastima, projekt „Sigurnost i migracija" samo je jedan od njih. „Na Zapadu mnogo pričamo o Balkanu, ali nedovoljno s Balkanom", istakao je šef Europske komisije Jean-Claude Juncker u Sofiji, na kraju posjeta regiji. To bi se trebalo promijeniti najkasnije na summitu u svibnju.

Piše: Bernd Riegert/DW
10.03.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh