« Hrvatska
objavljeno prije 9 mjeseci i 14 dana
CETA

Hrvatska i sporazum EU sa Kanadom: Tko ga je uopće pročitao

Nakon što je CETA već godinama velika kušnja za EU, sad je došao i na ratifikaciju u Hrvatski sabor. Hrvatski zastupnici u EP su složno glasovali "za" - ali se čini da u Saboru malo tko uopće zna što u njemu piše

Sabor bi trebao ratificirati CETA-u... ili ne
Sabor bi trebao ratificirati CETA-u... ili ne (Arhiva)
Više o

CETA

,

Hrvatska

,

ratifikacija

Europski parlament prihvatio je 15. veljače ekonomski sporazum CETA između EU-a i Kanade, a dokument je početkom ovog tjedna stigao i u Hrvatski sabor. Slijedi njegova ratifikacija u parlamentima zemalja-članica Europske unije u onom dijelu koji bi zadirao i u nacionalne propise i zakonodavstva. CETA, odnosno Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum Europske unije i Kanade jest ugovor koji je u pripremnoj fazi izazvao zamjetnu količinu primjedbi širom Europe, naročito među nevladinim organizacijama i među komentatorima neovisnih, tj. nekomercijalnih medija.

Razlozi za kritiku su bili brojni, od načelne ekonomsko-liberalizacijske naravi sporazuma u pogledu deregulacije tržišta, pa do vanjskih faktora koji se tiču npr. neprimjereno oskudnih javnih rasprava o tom dokumentu. Pojedinačno najistaknutiji moment zacijelo se odnosi na uvođenje novog sistema rješavanja sporova s privatnim investitorima. Oni bi prema CETA-i imali priliku tužiti određenu državu na čijem području su započeli s poslovanjem, ako tamošnje zakonodavstvo naknadno izglasa stanovitu regulativu, ekološku ili socijalnu ili zdravstvenu ili neku četvrtu, a koja im ne odgovara.

Hrvatska i Estonija - jedine složno "za"

Pitali smo za mišljenje predstavnike dviju saborskih grupa kako bi stekli uvid u raspoloženje u hrvatskim strankama. "Generalno je posrijedi dosta opasan sporazum", rekao nam je Maro Kristić iz Mosta, platforme nezavisnih kandidacijskih lista, glavnog partnera HDZ-a u vladajućoj koaliciji.Sudeći prema uvodnoj prezentaciji na sjednici triju odbora Hrvatskog sabora, zastupnici - bar oni koji su bili prisutni - još nisu razvili kritički diskurs spram ugovora s Kanadom. Polemički tonovi mogli su se čuti jedino od sindikalista i nevladinih aktivista pridruženih sjednici.

Inače, najjače hrvatske stranke su valjda već izrazile svoje stajalište preko njenih članova koji sjede u Europskom parlamentu. Hrvatska je uz Estoniju bila jedina zemlja čiji su zastupnici u Strasbourgu jedinstveno glasali za CETA-u. „Ne mogu istupati u ime Mosta oko pitanja sporazuma s Kanadom", ogradio se Kristić, „budući da još uvijek nismo interno komunicirali o tome. Mogu se samo nadati da će se kolege u Mostu složiti sa mnom. Smatram da CETA otvara neke tržišne perspektive za poduzetnike, ali ugrožava kvalitativne standarde koji štite građane RH i EU, npr. kad se radi o uvozu GMO-proizvoda."

„Nisam detaljno proučio sporazum, govorim samo o pojedinostima koje su mi zasad poznate. Tržišne perspektive su samo to - perspektive sve dok se ne realiziraju, a to ovisi o mnogočemu. I dalje ne znamo koliko su naši proizvođači uopće konkurentni za kanadsko tržište pa vjerujem da se ne smijemo upuštati u rizik bez pažljivog proučavanja CETA-e i uvođenja zaštitnih klauzula", zaključuje Maro Kristić. On smatra kako se poseban problem otvara uvođenjem sustava arbitražnih postupaka po tužbama ulagača. Po njegovu se mišljenju tako vezuju ruke zakonodavstvu i to dugoročno, uz nepredvidive posljedice.

Liberali vjeruju u CETA

Ovaj mostovac pribojava se da će Hrvatsku sustići golema novčana potraživanja na osnovu takvih postupaka, samo zato što bi se usudila prilagođavati pojedine zakonske standarde u interesu svojih građana. Uostalom, RH je već izložena takvim procesima kroz bilateralne ugovore s nekim državama, a broj sličnih arbitraža u svijetu je u osjetnom porastu. Veliki dio hrvatskih političara ne gleda tako pesimistično na CETA-u. Očekivano liberalno nastrojeni su zastupnici HNS-a, opozicijske stranke koja tradicionalno koalira sa SDP-om.

HNS-ov zastupnik Goran Beus Richembergh drži da CETA potpomaže ekonomiju i nije pristalica olake poredbe s TTIP-om, sličnim nacrtom ugovora između SAD-a i EU-a. „TTIP je imao visoku dozu tajnosti u nastanku, dok u sporazumu s Kanadom već imamo bolje tretirana pitanja kao što je GMO. Što se tiče arbitraža između ulagača i države, mogu tek načelno reći da je uvijek dobro kad se nađe osigurač za objektivnu zaštitu poslovanja", rekao nam je Richembergh. Ipak, na koncu je dodao i to da ni on nije podrobnije proučio sporazum i rečenu mu objektivnost, a što će, kako ističe, biti nužno uoči saborske rasprave o CETA-i

Piše: Igor Lasić/DW
05.03.2017. 09:44:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh