« Hrvatska
objavljeno prije 21 dan i 22 sata
PROBLEMI

Hrvatska ogorčena arbitražnom presudom

Sloveniji je pripao veći dio Savudrijske vale (Piranskog zaljeva), a dobila je i poveznicu s otvorenim morem. Odluka je to Stalnog arbitražnog suda u Haagu koju je Hrvatska unaprijed odbacila

Velika bura zbog malo mora...
Velika bura zbog malo mora... (Arhiva)
Više o

Savudrijska vala

,

Piranski zaljev

,

arbitraža

Malo tko u Hrvatskoj nije poslijepodne proveo pred TV-ekranom prateći dvosatni prijenos čitanja presude Stalnog arbitražnog suda u Hagu pred kojim su Hrvatska i Slovenija, reći će mnogi pod pritiskom Bruxellesa, od 2009. godine pokušale riješiti spor oko granica. „Naši ljudi vole političko uzbuđenje, vole svađe i adrenalin, kao narod imamo tu crtu da uživamo u sukobu i istjerivanju toga tko je u pravu. Zato nam je i politička scena takva kakva jest", komentira za Deutsche Welle politički analitičar Mate Mijić interes koji je pobudila presuda za koju su svi tvrdili da ih ne interesira.

Naime, Hrvatska je od te arbitraže odustala 2015. godine i to nakon što su objavljene snimke razgovora slovenskog člana Arbitražnog suda u Haagu Jerneja Sokolca i slovenske zastupnice pred sudom Simone Drenik. Odluka je već donesena, zaključeno je tada prema snimkama, a za otkrivanje tajni Slovencima osumnjičeni su predsjednik Suda Gilbert Guillaume i njemački član suda Bruno Simm.

Hrvatska se pozvala na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede" pa je, unatoč izlasku slovenskog suca i slovenske zastupnice, tadašnji premijer Zoran Milanović objavio kako Hrvatska napušta borbu, zarađujući nešto ugleda među građanima koji Sloveniju doživljavaju kao malog dosadnog susjeda. Ipak, Sud se je proglasio nadležnim za ovaj spor, a sam je postupak nastavljen uz negodovanje Zagreba.

Packa iz Berlina

„To je pismo nekorektno, jer postoji jednoglasna odluka Sabora i vrlo konkretni razlozi povlačenja iz arbitraže. Nisu ti razlozi neka naznaka da bi Hrvatska mogla proći loše, već dokazi o narušenom integritetu suda. Niti jedna država koja drži na sebe ni bi pristala da isti taj sud odlučuje o njenom suverenitetu i teritoriju. Njemačka ne pokušava razumjeti hrvatsku poziciju. Sad se našla u toj situaciji, ne bi ni trenutka razmišljala kako postupiti. Nijemci žele dominirati Europskom unijom sa što manje problema i ovakva bilateralna pitanja žele brzo riješiti. Mi, kao mala država, ne možemo dozvoliti da nas tako olako shvaćaju", komentira Mijić.Odbijanje provođenja presude nije negiranje međunarodnog prava, poručio je premijer Andrej Plenković samo nekoliko sati prije njenog izricanja. Ali, dodao je, Hrvatska ne prihvaća one procese u kojima više nema elementarne pretpostavke za korektno vođenje tog postupka. I baš kada je premijer to izrekao, njemačka vlada je sugerirala kako u Plenkovićevim riječima vidi napad na međunarodno pravo. „S obzirom na sporazum koji su 4. studenog 2009. godine potpisali Ljubljana i Zagreb, Berlin poručuje da je,  posve neovisno o sadržaju odluke, s gledišta njemačke vlade važno načelo međunarodnog prava te da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati kao i da ih stranke moraju implementirati. Očuvanje integriteta međunarodnog sudstva u zajedničkom je interesu svih država. Države članice Europske unije u tome moraju prednjačiti dobrim primjerom", stoji u tom priopćenju.

Kako se hrvatska, a posebno HDZ-ova politika, često povezuje s njemačkim demokršćanskim strankama, za one naivnije među euroskepticima ovo je prilika da se Plenković distancira od Angele Merkel i Bruxellesa uz jače pokazivanje mišića Ljubljani. No, hrvatski premijer mudro odašilje miroljubive poruke prema slovenskim kolegama i zove na dogovorno rješavanje problema koji postoji već 26 godina. Ovaj spor sigurno nije jedini takav dugoročnog karaktera, jer se neke druge europske države već desetljećima ne mogu dogovoriti oko svojeg razgraničenja pa to ne znači da bi od danas hrvatsko-slovenski odnosi trebali biti značajno promijenjeni. Iako slovenska istraživanja javnog mišljenja pokazuju da tamošnji građani očekuju daljnje narušavanje odnosa.

Hoće li Hrvatska trgovati s EU?

„Ne bismo se trebali pjeniti oko toga kakvu je odluku donio sud i jurišati protiv suda kao takvog. Moramo biti prvaci u spašavanju integriteta Suda. To se može dogoditi samo tako da se ova odluka ne prizna. Ako želimo poštene institucije i dosljednu primjenu međunarodnog prava i sudovi se moraju očistiti, a Hrvatska se mora pokazati kao netko tko traži poštenije, pravednije i transparentnije međunarodne institucije", zaključuje Mijić.

Pragmatičniji Hrvati pak u ovoj situaciji vide poboljšani trgovački status države, jer Hrvatska može priznavanje arbitraže i smanjenje napetosti unutar Unije uvjetovati premještanjem dijela europske administracije iz Velike Britanije u Zagreb. Naime, već je najavila kako će se natjecati za Agenciju za lijekove. „Nije mi jasan motiv da imamo još administracije. Nije nam valjda dosta naših 150 agencija. Nisam pobornik dolaska još veće europske administracije. Sigurno je da imamo određenu trgovačku poziciju, ali ozbiljno bismo narušili integritet Sabora kada bismo poništili njegovu jednoglasnu odluku. To bi bio pucanj u vlastitu nogu s dugoročnim posljedicama. Kratkoročno bismo mogli nešto dobiti, ali dugoročno bismo bili nevjerodostojna država", analizira naš sugovornik.

Hrvatskim građanima pak u ovoj presudi ostaje i razlog za djelomično zadovoljstvo. Naime, u presudi stoji da je Sveta Gera ipak hrvatski teritorij, ali i da arbitražni suci nemaju moć narediti slovenskoj vojsci da se s nje povuče.

Više priča na zrelazena.com i http://lovewithspirt.simplesite.com/420378994

Piše: Siniša Bogdanić/DW
30.06.2017. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh