« Biznis
objavljeno prije 7 dana i 13 sati
STVARNO?

Hvarska lavanda opstaje zahvaljujući turizmu

Zamahom turizma na Hvaru, lavanda, koja je nekad imala važnu privrednu ulogu, sada više ima ulogu turističke atrakcije. Proizvedene količine koriste se samo u lokalne svrhe, a velikih nasada gotovo uopće nema

Lavanda je samo turistička atrakcija, ništa više
Lavanda je samo turistička atrakcija, ništa više (Arhiva)
Više o

lavanda

,

turizam

,

Hvar

Vozeći se starom cestom od Starog Grada prema Hvaru, očaravajući prizori mreže suhozida. Gotovo je nemoguće zamisliti koliko je truda ljudska ruka uložila da iskrči malo zemlje kako bi zasadila nešto korisno. Sve su to sada samo ostatci vremena kada je uzgoj lavande bio značajan izvor prihoda mnogih domaćinstava zapadnog dijela otoka. Od sredine dvadesetog stoljeća, pa do kraja osamdesetih, od prodaje lavandinog ulja izgrađene su mnoge kuće i školovane generacije mladih. No jedno je mjesto, ugniježdeno u poljima lavande, odigralo posebnu ulogu u povijesti razvoja lavande na otoku Hvaru.

Kako je Hvar postao otok lavande

U Velom Grablju mjestu od dvanaest stanovnika, svoje umirovljeničke dane provodi Bartul Tomičić. Na njegovoj kući u samom centru mjesta nalazi se spomen ploča, podignuta u čast barba Borti, kako su mještani zvali njegovog djeda i čije on ime ponosno nosi. Priču o barba Borti, čovjeku koji je prvi počeo saditi lavandu na Hvaru, zna vjerojatno cijeli Hvar, a njegov unuk Bartul nam je rado prepričava. „Nekad je lavande na Hvaru bilo malo u vrtovima, onako više se držala kao cvijeće, a moj je djed imao tri busena u polju, od kojih je cvjetove uvijek nosio na blagoslov za sv. Antu u crkvu" objašnjava Bartul. Djed je kaže, nakon svih mogućih nedaća  i kriza vinove loze, koje su pogodile mještane, tražio novu kulturu za uzgoj. 1928 u poljoprivrednoj zadrugi organizirano je predavanje na temu aromatičnog bilja i eteričnih ulja. I barba Borte je nakon predavanja odlučio pokušati s lavandom. „ Možete samo zamisliti kako je to izgledalo u ta doba. Djed je tada imao 57 godina, kada se odlučio na taj potez, jer je očito imao viziju, a svi su ga ismijavali, je li poludio , da sadi cviće okolo" priča nam Bartul. I sve ostalo je povijest kaže.

Djedova vizija

Djed je bio jedini ustrajan u toj ideji, pa su nakon tri godine kada su prve sadnice dale roda, te se ulje prodalo po dobroj cijeni, njegovu ideju slijedili i mnogi drugi mještani. Zlatno doba za Grabljane bilo je 50ih godina prošloga stoljeća, pa su ih još nazivali i selom milijardera. „ Lavanda je taman stasala, jer treba i vremena da se grm formira i dade dobru količinu." objašnjava Bartul. 1974. godine imali su kaže, još se i sam sjeća, 385 kilograma svoje lavande, a tada je Hrvatska tj. Hvar po proizvodnji bio osmi u svijetu. Poslije je kaže Bartul ona vlast mislila da se stvara jedna posebna klasa ljudi, oborili su cijene i prisilili ljude da isele u gradove. Mnogi od njih su tada već po Hvaru, od zarađenih novaca gradili kuće, kupovali stanove, otvarali restorane, pa je tako zapečaćena sudbina Grabljana. Počela je era turizma, lakše i brže zarade. „Osim obaranja cijena, uništili su nas i požari, pogotovo onaj zadnji 1997. godine koji je uništio 95% svega što je još bilo ostalo," tumači nam dalje kako i sam ubere još nekih 15ak kila od čega bude malo manje od 15 litara ulja.

Bolji dani za Velo Grablje

U Velom Grablju cijelu godinu živi Laura Jurić. Ona je ujedno i predsjednica mjesnog odbora, ali i tajnica udruge „Pjover", koja se bavi zaštitom i revitalizacijom mjesta, pa između ostalog i lavandom. I ona se još kao dijete sjeća vremena, kada je mjesto živjelo, a uljara za vrijeme berbe radila u tri smjene. „Moj otac je dežurao dan, noć dok se ne bi sve destiliralo. Sada se na žalost, izdestilira sve samo za vrijeme festivala lavande i to u par vikenda" govori nam Laura i pokazuje uljaru koju su oni iz udruge također polako obnovili. Tako lavanda kojoj je sudbina zapečaćena zbog turizma, sada može opstati samo kroz turizam objašnjava nam dalje dopredsjednik udruge Pjover Ivan Zaninović. „Vrijeme plantažne sadnje je na žalost prošlo, sada su došla moderna vremena kada će svatko lakše zaraditi iznajmljujući apartmane nego žanjući lavandu. Naravno ima još ljudi, i bit će ih uvijek, koji imaju manje količine koje se ponovno prodaju na štandovima kao autohtoni suvenir" objašnjava Ivan sadašnju situaciju.

Lavanda kao brend

Uloga njihove udruge je da nastave brendirati Hvar kao otok lavande, i to uspješno rade kroz festival lavande koji se organizira krajem šestog mjeseca. „Cilj nam je dalje radit na tome da se zasadi veliko polje lavande, naravno autohtonom sortom budrovkom, gdje bi se turistima demonstriralo kako je to sve nekad izgledalo" nastavlja Ivan. Velo Grablje inače ima status etno-eko sela, a iz godine u godinu, kažu, sve je više zainteresiranih koji dođu, vide i sudjeluju u cijelom procesu izrade ulja. „Ljudi traže izvornost i mir, Velo Grablje upravo nudi oboje. I tu vidimo svoju priliku" zaključuje Ivan.

Piše: Nikolina Tomasović Bock/DW
10.08.2017. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh