« Svijet
objavljeno prije 9 dana i 7 sati
EH, DA...

Još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu?

Hrvatsku i Crnu Goru čekaju neizvjesni pregovori oko morske granice kod poluotoka Prevlaka ili – proces pod ravnanjem međunarodnog pravosuđa

Što nas tu čeka?
Što nas tu čeka? (Arhiva)
Više o

Prevlaka

,

državna granica

,

Crna Gora

Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaljeva potisnula je u drugi plan činjenicu da RH sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. I dok je spor s Bosnom i Hrecegovinom kod Neuma relativno prisutan u javnosti, otvorena pitanja s Crnom Gorom spominju se dosta rijetko. To i nije tako loše u ovom kontekstu, naravno, ali tema bi se uskoro mogla početi intenzivnije razvijati - u ovom ili onom smjeru. Crnogorski mediji naveli su tu mogućnost proteklih dana, kazujući da se razrješenje očekuje i kao eventualni uvjet u procesu pregovora te države za ulazak u Europsku uniju.

Ipak, zajedničko Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine. U međuvremenu se i dalje provodi dogovoreni protokol iz 2002. godine, a slijedila ga je i načelna najava da će se preostala pitanja urediti dogovorno. Pritom treba znati da se razgraničenje na kopnu ne smatra spornim, no budući izgled morske granice između dviju država, kod hrvatskog poluotoka Prevlake, zasad ostaje nepredvidivim. Također, razliku između tretmana kopnene i morske granice umnogom određuje to što su one na kopnu naslijeđene direktno iz bivše države - SFR Jugoslavije - dok razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje ionako nije postojalo.

Izbjeći stvaranje trajne napetosti

Ali, naš sugovornik ističe da je interes Crne Gore kod Prevlake bitno naglašeniji, negoli onaj Hrvatske. „Riječ je o sigurnosnom pitanju, zbog ulaska u Boku kotorsku. Smatram zato da se, prema boljoj praksi međudržavnih odnosa, taj argument može uzeti u obzir, naročito stoga što Hrvatskoj to ništa bitno ne mijenja. Moramo povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima", smatra Davorin Rudolf, te dodaje kako se takva pitanja ne uređuju nužno mijenjanjem granica, nego uvijek kao sredstvo ostaje i dogovor oko posebnog pograničnog režima koji uzima u obzir potencijalne iznimke.„Za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu", rekao je za DW akademik Davorin Rudolf, pravnik i bivši diplomat. „Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti, a taj princip se u pravu naziva 'Uti possidetis juris', i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i regulira ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država - sve dok se te države ne dogovore drugačije", objašnjava Rudolf.

Moguća nalazišta nafte i plina

Hrvatska bi tako mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku. Ako dvije strane pak ne nađu dogovorno rješenje, drži se kako je proces na Međunarodnom sudu u Den Haagu bolje rješenje negoli vanjska arbitraža, što se vidjelo i po iskustvu sa Slovenijom. Rudolf povrh svega upozorava i na pojavu štetnog miješanja drugih strana u takve predmete: „Primjećujemo kako se olako i mimo ovlasti petljaju, kad je posrijedi Hrvatska, i Bruxelles i Berlin, a to niti je korektno, niti je pametno."

Luko Brailo, kolumnist portala DubrovnikNet.hr, mišljenja je da bi teško bilo prejudicirati konačno rješenje. Zagreb i Podgoricu čekaju ozbiljni pregovori, pa i zbog toga što se radi o vrijednom dijelu tzv. epikontinentalnog pojasa, kao i području s mogućim nalazištima plina i nafte. Tek će se vidjeti koliko je moguć dogovor, drži naš dubrovački kolega, „unatoč slapovima biranih riječi što su ih proteklih godina izgovorili hrvatski i crnogorski dužnosnici o 'uznapredovalim i korektnim poslijeratnim dobrosusjedskim odnosima'."

„Valja podsjetiti i da je Crna Gora 1991. godine, uz Srbiju i JNA krenula u 'rat za mir' okupacijom dijela dubrovačkog kraja", nastavlja Brailo, „a sve, je li, zbog Prevlake koju u toj danas samostalnoj državi više gotovo nitko i ne spominje". On navodi i daljnje fakte, vezano uz višekratne najave Zagreba i Podgorice o rješenju pitanja granica, dosad bez realizacije: „Također, crnogorska vlast i diplomacija proteklih godina nisu se izjašnjavali o 'crti sredine' u vezi s podjelom morskog prostora na ulazu i okolnom području Bokokotorskog zaljeva."

Višak od kojeg boli glava

S druge strane, komentator portala DubrovnikNet.hr napominje da su hrvatski dužnosnici i stručnjaci za međunarodno pravo, napose pomorsko, redovito zagovarali razgraničenje na moru prema načelima ekvidistance od Konfina i Prevlake s jedne, do Luštice na drugoj strani ulaza u Boku. „Kao što je činjenica i da su se u Podgorici, u političko-diplomatskim, ali i medijskim krugovima, s velikim zanimanjem pratila zbivanja u vezi s hrvatsko-slovenskim sporovima i ishodu međunarodne arbitraže, pa se u tim krugovima vjeruje da Crna Gora može bolje proći u sličnom 'srazu' sa Zagrebom", svjedoči Brailo.

Ipak, po njegovu mišljenju treba imati u vidu i jedan moment koji se u javnosti uglavnom prešućuje: međunarodna zajednica svjesna je da Hrvatska posjeduje najviše obale i mora u odnosu na tri spomenute susjedne države, što bi dijelom moglo odrediti tok pregovora pod vanjskim utjecajem. „Slijedom i te logike, RH bi možda 'trebala malo popustiti' kod razgraničenja na moru s Crnom Gorom, i ne 'osjećati se', eventualno, odviše 'oštećenom' stranom", zaključio je Luko Brailo. A to je već sasvim dovoljno motiva, dakle, za očekivanje veoma složenih i razmjerno neizvjesnih međudržavnih pregovora ili - suđenja.

Piše: Igor Lasić/DW
13.01.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh