« Iza ogledala
objavljeno prije 7 mjeseci i 27 dana
EH, DA ...

Kako su Španjolci istrijebili Azteke

Kad su španjolski konkvistadori stigli u Meksiko 1519., ondje je po procjenama živjelo oko 25 milijuna domorodaca. Stoljeće poslije ostalo ih je samo milijun

Azteci su jednostavno - istrijebljeni
Azteci su jednostavno - istrijebljeni (Arhiva)
Više o

Azteci

,

konkvistadori

,

španjolci

,

istrebljenje

,

salmonela

Azteci su na vrhuncu svoje civilizacije brojali 25 milijuna stanovnika, a samo stotinjak godina kasnije, nakon dolaska konkvistadora, ostalo ih je tek milijun... dok su danas gotovo potpuno zaboravljeni i jadni.

Zašto? Ne zato što su Španjolci bili strašni ratnici koji su radili masakre gdje god su stigli (iako jesu, ali u bitno manjem obujmu), već zato što su domorodačko stanovništvo mnogo učinkovitije od španjolskog oružja ubijale epidemije bolesti koje su Španjolci donijeli sa sobom. 

Pretpostavki i nagađanja bilo je mnogo, ali koje su točno bolesti pridonijele padu Astečkog Carstva nikad nije potvrđeno.

Časopis Nature objavio je kako su sada znanstvenici iznijeli prve DNK dokaze o bakteriji koja je možda izazvala najgoru epidemiju iz toga razdoblja - o salmoneli.

Propast astečkog društva bila je predmet mnogih istraživanja i općenito se vjeruje da su je uzrokovala dva glavna faktora, dolazak španjolskih osvajača i brojne europske bolesti na koje domorodačko stanovništvo nije imalo imunološki odgovor.

Najgora od tih epidemija harala je između 1545. i 1550. i vjeruje se da je stajala života do 80 posto autohtonog stanovništva. 

Epidemija iz 1545. smatra se jednom od najrazornijih u povijesti Novog Svijeta, napisala je skupina znanstvenika iz njemačkoga Prirodoslovnog instituta Maxa Plancka na portalu "bioRxiv", na koji se postavljaju znanstveni radovi na uvid kolegama i na recenziju prije tiskanja. 

Znanstvenici su ranije sugerirali da su ospice, boginje ili tifus bili uzročnici epidemije. U jednoj studiji iz 2002. kao mogući uzročnik navodi se i hemoragijska groznica.  Ali nijedna od tih hipoteza nije potvrđena DNK dokazima. 

U pokušaju da rasvijetle uzrok epidemije među Astecima, znanstvenici su na groblju na visoravni Oaxacan na jugu Meksika uspjeli izolirati i sekvencionirati DNK iz zuba 29 pokojnika, od kojih ih je 24 umrlo u doba epidemije 1545. - 1550.

Stručnjaci su razdvojili bakterijski DNK od ljudskog i nakon uspoređivanja rezultata s više od 2700 modernih bakterijskih genoma utvrdili da je nekoliko pokopanih na spomenutom groblju bilo zaraženo smrtonosnim sojem salmonele nazvanim Paratyphi C. 

Danas je Paratyphi C iznimno rijedak soj salmonele, ali pojavljuje se povremeno, posebno u zemljama u razvoju. Uzrokuje trbušni tifus.

"Pretpostavljamo da je Salmonella Paratyphi C pridonijela znatnom padu populacije tijekom epidemije 1545. u Meksiku", zaključili su njemački znanstvenici. 

To je potencijalno prvi genetski dokaz patogena koji je možda uništio astečku populaciju nakon europske kolonizacije. 

"To je 'super-cool' studija", rekao je Hannes Schroeder iz Danskoga prirodoslovnog muzeja koji nije sudjelovao u istraživanju. "Imaju solidne argumente", dodao je Schroeder u razgovoru za Nature.

Neki stručnjaci imaju i određene zamjerke pa kažu da tehnika kojom su se koristili njemački znanstvenici ne može razabrati DNK virusa koji su također mogli imati upliva u astečke epidemije, što bi značilo da jedan veliki segment zagonetke i dalje nedostaje.

U neovisnoj studiji objavljenoj prošli tjedan znanstvenici sa sveučilišta u britanskom Coventryju analizirali su bakterijski genom s ostataka mlade žene pokopane u Norveškoj 1200. godine i izolirali soj Paratyphi C, što upućuje na to da je taj soj salmonele kružio Europom prije nego što su europski doseljenici došli u Meksiko.

Samo po sebi to nije dovoljno da poveže ova dva otkrića, ali je dobar početak, rekao je za Nature profesor Hendrik Poinar s kanadskog sveučilišta McMaster.

Znanstvenici će sada morati pronaći više drevnih baterijskih genoma iz Europe i Amerike onoga vremena ako žele potvrditi svoje teze o tome što je uzrokovalo smrtonosnu epidemiju koja je izbrisala astečko društvo.

22.02.2017. 13:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh