« Zdravlje
objavljeno prije 1 mjesec i 15 dana
PRIRODA JE SPAS

Krv komodskog varana ključna za nove antibiotike

Poznato je da slina ovoga velikog guštera, koji živi na području pet indonezijskih otoka sadrži brojne vrste bakterija koje varanu ne škode

Zmaj pomaže?
Zmaj pomaže? (Arhiva)
Više o

komodo varan

,

krv

,

antibiotici

Krv komodskog varana sadrži važan kemijski spoj koji bi se, po mišljenju američkih znanstvenika mogao iskoristiti u procesu zacjeljivanja inficiranih rana. Zato su odlučili stvoriti sintetski spoj čija je baza molekula sadržana u gušterovoj krvi, a posjeduje učinkovita antimikrobna svojstva, piše BBC.

Poznato je da slina ovoga velikog guštera, koji živi na području pet indonezijskih otoka sadrži brojne vrste bakterija koje varanu ne škode.

Znanstvenici s virginijskog sveučilišta George Mason uspjeli su stvoriti sintetski spoj čija je baza molekula sadržana u gušterovoj krvi, a važno je da posjeduje antimikrobna svojstva.

Učinkovito djelovanje su otkrili liječeći inficirane rane laboratorijskih miševa. Tvrde da je riječ o proteinu koji bi se u budućnosti mogao razviti u vrlo djelotvoran antibiotik.

Vjeruju da je njihovo otkriće korak naprijed u nastojanjima da se pronađu novi, neophodno potrebni antibiotici za liječenje opasnih multirezistentnih patogenih bakterija.

U stražnjem spremniku usne šupljine komodskog varana nalazi se više od 80 bakterijskih sojeva. Neki od njih kod plijena uzrokuju trovanje krvi ili sepsu, no ovim gušterima-mesožderima te bakterije ne škode, što znači da su na njih imuni.

Znanstvenici s virginijskog sveučilišta su iz histonskog proteina H1 proizveli sintetski peptid i nazvali ga DRGN-1. Primijenili su ga u liječenju rana na miševima inficiranim dvama bakterijskim sojevima, poznatijim kao "superbakterijama" - Pseudomonasom aeruginosom i Staphylococcusom aureusom ili MRSA-om.

Spomenute dvije bakterije vrlo je teško iskorijeniti jer su razvile specifičnu otpornost na sve poznate antibiotike stvaranjem kolonija u obliku lanca ili grozda, a one su rezistentnije na antibiotike od samo jednoga bakterijskog soja.

Voditeljica studije Monique van Hoek kaže kako je istraživanje pokazalo da je peptid DRGN-1 dvojako pomogao u zacjeljenju rana na miševima: svojim antimikrobnim djelovanjem, ali i poticanjem migracija stanica kože, što je u konačnici rezultiralo zacjeljenjem rana.

Peptidi su, naime, gradivna jedinica svake stanice, značajni za mnoge prirodne procese na koži, poput proliferacije i migracija stanica, procesa zarastanja te sinteze i regulacije proteina.

Unatoč tomu što je studija provedena na laboratorijskim miševima i samo na dvama bakterijskim sojevima, američki znanstvenici vjeruju da DRGN-1 obećava i da će se u daljnjim istraživanjima pokazati uspješnim u liječenju inficiranih rana, osobito kada su posrijedi "superbakterije".

Razultati istraživanja objavljeni su na online stranici interdisciplinarnog časopisa "npj Biofilms and Microbioms".

14.04.2017. 12:29:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh