« Kazalište
objavljeno prije 3 mjeseca i 15 dana
BILO JE DOBRO!

Ljubav & Ekonomija u Kinu Tuškanac

Montažstroj je okupio i pro-life i pro-choice publiku pod istim krovom kako bi se pitanje pobačaja razmotrilo iz socio-ekonomskog aspekta

Ljubav & ekonomija u kinu Tuškanac
Ljubav & ekonomija u kinu Tuškanac (Montažstroj)
Više o

LJUBAV & EKONOMIJA

,

Montažstroj

Umjetnički kolektiv Montažstroj je u Kinu Tuškanac 11. lipnja 2017. predstavio multimedijalni događaj LJUBAV & EKONOMIJA. Time je Montažstroj prvi put predstavio širi projekt o reproduktivnim pravima žena u realnom prostoru i vremenu. Projekt se do tada odvijao u virtualnom prostoru, na društvenim mrežama i na stranici cijankalij.montazstroj.hr obradom kultne njemačke drame CIJANKALIJ §218.

Događaj je vodila Jelena Berković, novinarka i aktivistkinja za slobodu govora, koja je publiku povela na povijesno putovanje regulacije pobačaja na našim prostorima. Kroz prezentaciju brojnih arhivskih, audiovizualnih i fotografskih materijala, publika je dobila presjek represivnih zakonskih okvira od Kraljevine SHS, preko NDH pa sve do 70-ih godina i legalizacije pobačaja. Publici su bili posebno upečatljivi edukativni filmski materijali iz 30-ih godina, kojima se žene pokušavalo odgovoriti od odlaska nadribabicama za izvršenje ilegalnih pobačaja, kao i predstavljena praksa NDH, u kojoj su izvršitelji ilegalnih pobačaja bivali kažnjavani smrću.

Dokumentarni performans u izvedbi Jelene Berković upotpunili su Miki Solus i Tihana Lazović, koji su uživo izveli glazbene brojeve iz 20-ih godina prošloga stoljeća, čija je tema upravo socio-ekonomski aspekt pobačaja. Izvedba songova izmamila je spontane aplauze publike.

U drugom dijelu događaja, otvorena je javna rasprava o pitanju pobačaja, koju je moderirao Borna Sor, satiričar, novinar, debatant. Gošće Marina Katinić, doktorantica filozofije i bioetičarka, te Jadranka Brnčić, biblijska hermeneutičarka, svojim su izlaganjima otvorile prostor rasprave u kojega se veoma aktivno uključila i publika.

Jadranka Brnčić govorila je o patrijarhalnoj slici žene, koja se počela mijenjati tek nedavno, u 20. stoljeću, kada žene počinju zarađivati za svoj život:

Jadranka Brnčić: Što se tiče etike u Bibliji, vjerojatno ne znate da nema ni jednog jedinog retka u Bibliji u kojem se zabranjuje pobačaj. (...) Što je temeljna zapovijed za Isusa, da volimo sami sebe, da volimo druge kao same sebe, i da svoju ukorijenjenost upoznajemo u onom transcedentnom. A jedino pravo na život je život u kojem su sve temeljne potrebe zadovoljene, a među njima je prva glad.

Marina Katinić govorila je o socio-ekonomskim indikacijama za pobačaj iz etičkog aspekta:

Marina Katinić: Pobačaj je nešto što se slažemo da nije poželjno, da nije dobro, ali treba to dopustiti, kao nužno zlo. To je klasičan utilitaristički pristup koji je u etici dosta uobičajen, međutim, postavlja se pitanje može li zakon ozakoniti ono što je u sebi zlo (...) Na pobačaj se gleda kao na rješenje, a meni se čini da je pobačaj problem. Dakle, pobačaj je problem, a ne rješenje.

Obje sugovornice složile su se u nužnosti socijalne države kao pomoći ženama i majkama, jer upravo je to preduvjet podizanja djece:

Marina Katinić: Jedno odgovorno društvo bi moralo uzeti u obzir majku, ženu koja razmišlja o pobačaju i postaviti pitanje - dobro je li to doista njena odluka ili je ona pod nekakvim pritiscima koji mogu biti socio-ekonomski? Ako nam je stalo do djece, nerođene, rođene, do majki, onda društvo i država trebaju preuzeti odgovornost i poduzeti nešto da se te socio-ekonomske indikacije što više ublaže i otklone.

Osim pomoći majkama, Brnčić je istaknula i druge probleme političko-ekonomske paradigme svijeta u kojoj živimo:

Jadranka Brnčić: Polarizacija i služi tome da ne vidimo glavni problem, a glavni problem je neoliberalni kapitalizam. Zamagljuje nam oči, da ne vidimo što je problem, pitanje radničkih prava, o tome se nitko ne brine. Kad bi se cijela struktura društva trebala brinuti da do pobačaja ne dođe, to je glavna stvar o kojoj se treba brinuti. A odluka o pobačaju ili ne, doista pripada savjesti svake osobe, taj prostor bi trebao ostati slobodan.

U raspravi su se pojavila i uobičajena pitanja o ovoj temi - je li fetus ljudsko biće ili nije, počinje li život začećem ili kasnije, no to su pitanja o kojima se gošće, kao niti članovi publike, nikada neće složiti. Ono što je pitanje jest: Možemo li izbjeći klasične pro-life i pro-choice podjele i pronaći zajednički prostor razumijevanja oko zaštite i emancipacije žena u našem društvu - političke, ekonomske, zdravstvene, radne?

Upravo su na tragu ovog prostora razumijevanja doprinos dali i neki članovi publike svojim komentarima i pitanjima, a posebno je upečatljivo bilo pitanje o ljubavi: "Gdje je ta ljubav, danas, u Hrvatskoj, ljubav za ženu, za čovjeka, da slobodno živi, s resursima koji mu trebaju da bude slobodan ili slobodna, od ekonomije, preko poštovanja, do podrške cijele zajednice, koji je ideal hrvatskog društva u 21. stoljeću, koje je to društvo koje voli ženu?"

Reakcije publike su pokazale da je tema pobačaja osjetljiva i za jednu i za drugu stranu, te da još uvijek nije lako izgraditi prostor dijaloga. Ali Montažstrojev je događaj otvorio prostor za raspravu onkraj klasičnih argumenata, čime je u raspravi skiciran "treći prostor" koji se u našem društvu tek treba otkriti i artikulirati. Pozivanje na nijanse, potencijalne prostore konsenzusa, na raspravu više razine od binarnih opozicija otvorilo je zanimljivu platformu za razgovor o pitanju pobačaja. Rasprava je zaključena rečenicom Marine Katinić: "Nema demokracije bez rasprave" - možemo se i ne slagati, ali i dalje smo članovi istoga društva.

Hoće li feminističke parole iz 20. stoljeća biti jednako učinkovite u zaštiti ženskih prava u 21. stoljeću, predstoji nam vidjeti u procesu donošenja novoga zakona. Do tada, svi zainteresirani mogu pogledati snimku prijenosa uživo ovoga događaja. Čitav događaj bio je i humanitaran. Prihod od ulaznica u iznosu od 5.700 kuna bit će uplaćen društvu Mali zmaj, koje se bavi djecom iz socijalno ugroženih obitelji. Umjetnički kolektiv Montažstroj namjerava nastaviti ovaj projekt gostovanjima po hrvatskim gradovima, s gostima iz pojedine lokalne zajednice, kako bi i dalje doprinosio javnoj raspravi o ovom pitanju. 

13.06.2017. 10:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh