« Ekosfera
objavljeno prije 28 dana
EHHH

Mora i oceani su sve kiseliji

Rezultati osmogodišnjeg istraživanja na kojemu je radilo 250 znanstvenika pokazali su da kiselost mora i oceana osobito negativno utječe na podmladak morske faune

Podmladak morske faune je ugrožen
Podmladak morske faune je ugrožen (Arhiva)
Više o

oceani

,

mora

,

kiselost

Zbog emisije ugljičnog dioksida razina stakleničkih plinova sve je viša. Oceani, koji tu emisiju apsorbiraju sve su kiseliji, što sve pogubnije utječe na morske ekosustave i riblje resurse, tvrde autori izvješća objavljenog pod nazivom "Biološki utjecaji na acidifikaciju oceana" (BIOACID).

Rezultati osmogodišnjeg istraživanja na kojemu je radilo 250 znanstvenika pokazali su da kiselost mora i oceana osobito negativno utječe na podmladak morske faune.

Broj mladih životinjskih vrsta mogao bi se smanjiti na četvrtinu u odnosu na sadašnji broj. Neki su stručnjaci još pesimističniji i predviđaju smanjenje na dvanaestinu.

Brošura u kojoj su sumirani glavni zaključci predstavit će se na godišnjoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama, koja će se održati u Bonnu od 6. do 17. studenoga.

Autori projekta BIOACID tvrde da će neke životinjske vrste isprva imati izravne koristi od kemijskih promjena (alge koje ugljični dioksid koriste za fotosintezu) no čak i one će u konačnici biti neizravno pogođene promjenama u čitavom hranidbenom lancu.

Znanstvenici tvrde i da će na pogoršanje promjena uzrokovanih zakiseljavanjem utjecati i klimatske promjene, zagađenost, razvoj obalnih gradova, pretjerani izlov riba i poljoprivredna gnojiva.

Ističu da se acidifikacija događa na vrhuncu globalnog zatopljenja zbog čega je ljudski rod u dvostrukoj nevolji. Kombinacija ovih dvaju faktora mogla bi biti najkritičniji okolišni i ekonomski izazov stoljeća.

Oceani apsorbiraju četvrtinu emisije stakleničkih plinova, a još se četvrtina usisa u biosferu, što prirodno limitira razinu stakleničkih plinova u atmosferi. CO2, međutim, u atmosferi ostaje stotinama godina, a u oceanima i dulje.

Plinovi pohranjeni u oceanima imaju dugoročne posljedice jer veća koncentracija CO2 povećava kiselost, što mijenja morski ekosustav.

Svakodnevno svjetski oceani apsorbiraju četiri kilograma CO2 po osobi, a postojeća razina kiselosti oceana "bez presedana je u 300 milijuna godina", upozoravaju znanstvenici.

CO2 iz fosilnih goriva rastvara se u morskoj vodi, proizvodeći karbonatnu kiselinu zbog čega se pH faktor vode smanjuje.

Od početka industrijske revolucije prosječan pH globalne površine oceana pao je s 8,2 na 8,1, što znači da je kiselost povećana za oko 26 posto.

"Acidifikacija utječe na život svih morskih stanovnika, ali u različitoj mjeri", rekao je za BBC voditelj studije, profesor Ulf Riebesell iz Centra za istraživanje oceana GEOMAR Helmholtz, upozorivši da će negativan utjecaj snažnije osjetiti morske životinje u njihovoj ranijoj životnoj fazi.

"Čak i ako morski organizmi nisu izravno pogođeni acidifikacijom, ona će na njih neizravno utjecati preko promjene staništa ili izmjena u hranidbenoj mreži", kaže prof. Riebesell te dodaje: "Već je ugrožen podmladak atlantskog bakalara, moskog leptira, plave dagnje, morske zvijezde i morskog ježa, životinja koje naseljavaju Atlantski ocean."

Stručnjakinja za acidifikaciju oceana iz britanskog laboratorija Plymouth Marine, dr. Carol Turley kaže da je istraživanje BIOACID-a iznimno važno.

"Ono pridonosi značajnom uvidu u posljedice što ih acidifikacija oceana može imati na velik broj morskih organizama, od mikroba do ribljih vrsta. Glavna tema ovogodišnje Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu bit će upravo oceani i njihovi ekosustavi, što je vrlo značajno jer će ti poremećaji utjecati i na život čovjeka na našem planetu", rekla je dr. Turley.

23.10.2017. 17:16:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh