« Život
objavljeno prije 4 godine i 7 mjeseci
MA DA?

Na jugoistoku Europe žive najveći egoisti

Posebno snažan osjećaj za zajedništvo izražen je u skandinavskim zemljama, pokazalo je istraživanje

Ja, ja i samo ja
Ja, ja i samo ja (Shutterstock)
Više o

društveno zajedništvo

,

egoizam

,

pomaganje

Zajedno smo jači! Ovu parolu rado koriste i političke stranke u svojim kampanjama, jer zajedništvo u društvu uistinu i pojedinca čini snažnijim. Međutim, izražavanje zajedništva nije jednako izraženo u cijelom svijetu.

To je pokazalo i istraživanje Zaklade Bertelsmann koje je pod naslovom "Radar društvene povezanosti" proveo tim sa Sveučilišta Jacobs u Bremenu. Oni su pri tomu surađivali s 27 zemalja članica EU-a (Hrvatska u doba istraživanja još nije bila pristupila Uniji), kao i sa još sedam članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD): Australijom, Izraelom, Kanadom, Novim Zelandom, Norveškom, Švicarskom i SAD-om.

Posebno snažan osjećaj za zajedništvo izražen je u skandinavskim zemljama, pokazalo je istraživanje. Slijede useljeničke zemlje engleskog govornog područja: Novi Zeland, Australija, Kanada i SAD. Dobro su se plasirale i manje, bogatije, srednjoeuropske zemlje poput Švicarske, Luksemburga i Austrije. Na dnu ove ljestvice su se pak našle Litva, Latvija, Grčka, Bugarska i Rumunjska.

Provođenje ovakve vrste istraživanja nameće i pitanja: kako se uopće definira društvena povezanost? Ili, kako se neko tako kompleksno pitanje može istražiti i prikazati znanstvenim metodama?

Znanstvenici su istraživanje podijelili u tri područja koja smatraju mjerodavnima. Prvo su društvene veze, na primjer međuljudsko povjerenje. Drugo je povezanost s pojmom zajedništva, a u to se ubraja i identifikacija s vlastitom zemljom. Treće je bila orijentiranost ljudi prema općoj dobrobiti, s čime su povezani pojmovi poput solidarnosti i spremnosti na pomoć.

Pri istraživanju nisu traženi novi podaci, već su korišteni već postojeći iz razdoblja između 1989. i 2012. godine. "Htjeli smo povezanost istražiti u jednom duljem vremenskom razdoblju", objašnjava Stephan Vopel iz Zaklade Bertelsmann. A to s novim anketama ne bi bilo moguće.

Neki su se rezultati poklopili s ustaljenim predrasudama prema pojedinim nacijama. Tako je u Njemačkoj na primjer vrlo važno prihvaćanje društvenih pravila. Što odgovara stereotipu o Nijemcima koji rado poštuju zakon i koji će na pješačkom prijelazu stajati na crvenom čak i kad se ni izdaleka ne nazire nikakav automobil. S druge strane, Nijemci su daleko ispod prosjeka kad se radi o identifikaciji s vlastitom zemljom, što još uvijek ima veze sa strahom od nacionalsocijalizma koji je potekao iz Njemačke.

Povezanost i zajedništvo su stabilne vrijednosti

Skandinavske zemlje, prije svega Danska, stalno se nalaze na vrhu ovog popisa. Razlog za to je vjerojatno i u tomu što sjevernoeuropske zemlje imaju vrlo razvijenu socijalnu državu. No i SAD se u ovom istraživanju visoko plasirao, iako u toj zemlji postoje velike razlike između siromašnih i bogatih. "Pravednost, dakle, na primjer društvene razlike, u ovom istraživanju nisu igrale ulogu", objašnjava Stephan Vopel. "Za zajedništvo je važno kako ga ljudi sami doživljavaju. Društva se mogu s različitim uspjehom nositi s društvenom nejednakošću."Istraživanje je pokazalo da je u pojedinim zemljama u istraživanom razdoblju zabilježeno malo promjena. Povezanost i zajedništvo, čini se, stabilne su vrijednosti nekog društva koje ne podliježu čestim ili naglim promjenama.

U kojoj se mjeri društvo drži zajedno, to je jednan od odlučujućih faktora i za osjećaj sreće. Što je više zajedništva - to bolje, pokazalo je ovo istraživanje. Stoga ne čudi da su mnogi znanstvenici najsretnije ljude otkrili baš u Danskoj. Nijemci su, na primjer, kad se o sreći radi, tek negdje na sredini ljestvice.

Piše: Marcus Lütticke/Snježana Kobešćak/DW
19.07.2013. 18:20:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh