« Hrvatska
objavljeno prije 2 godine i 1 mjesec
ČITATE LI?

Neki to vole vruće: književna uloga prizora seksa u ljubavnim romanima

"Štivo za jednoruko čitanje", "pornići za mame", "proste knjige", "grešno zadovoljstvo"... samo su neki od mogućih naziva za ovakvu literaturu, no koliko su točni?

Povijesni ljubavni romani često imaju vruć sadržaj
Povijesni ljubavni romani često imaju vruć sadržaj (Naklada Neptun)
Više o

ljubavni romani

,

povijesni ljubavni romani

,

seks u ljubićima

Čitateljice ljubavnih romana zasigurno su već čule sve, ili barem neke od tih podrugljivih naziva za svoj omiljeni književni žanr. Tko zna jesu li tzv kritičari koji smišljaju takve gluposti svjesni koliko time ponižavaju žene i omalovažavaju žensku seksualnost, te dodatno zagađuju idealizirani svijet njihove mašte (koji je svakako manje prljav od njihovog). I jesu li uopće svjesni da: a) u mnogim ljubavnim romanima uopće nema prizora seksa i b) u današnja vremena žene mogu, ako baš to žele, vrlo lako doći do pravih pornića? Pa čak i ako neke čitateljice koriste ljubavne romane kao seksualni stimulans, to je njihova privatna stvar i ne bi se trebala ticati nikoga osim njih samih.

Iako je sve to prilično važno i treba biti naglašeno, ono na što se zapravo želimo osvrnuti jest uloga seksa u ostvarivanja ciljeva romantične literature. Kako i zašto on takve knjige čini boljima?

Kad govorimo o popularoj ružičastoj beletristici, mislimo na komercijalni književni žanr u kojemu je radnja knjige usredotočena na središnju ljubavnu priču s emotivno zadovoljavajućim, optimističnim završetkom. To uglavnom znači da glavni junaci na kraju priče završe u sretnoj i predanoj ozbiljnoj vezi. S obzirom na glavnu temu, argumenti za uključivanje prizora seksa u radnju trebali bi biti očiti, no svejedno ćemo ih navesti, budući da se mnogi fokusiraju isključivo na učinak koji oni imaju na čitatelj(ic)e, umjesto na njihovu književnu funkciju.

>> Anna Campbell: Sedam noći u olujnom zamku >>

Ljubavni romani bave se ljubavnim odnosima. Važan dio ljubavnog odnosa za većinu ljudi jest tjelesna privlačnost koja rezultira spolnim činom. Stoga je posve logično da se u suvremene ljubavne romane uključuje i prizore seksa. Kao i svakim drugim književnim djelom, ljubavnim se romanima čitatelje uvlači u priču i odvlači od njihovih svakodnevnih života i pravila koja ondje vrijede. Izrugivanje ljubiteljima tog popularnog žanra zbog toga što čitajući osjećaju "leptiriće" u želucu i ostale romantične emocije i manifestacije (pa i seksualnu uzbuđenost) jednako je besmisleno kao izrugivanje ljubiteljima hororaca zato što prilikom čitanja osjećaju napetost i strah. Ne možeš biti uzbuđen niti užasnut ako ti nije uistinu stalo. A čarolija beletristike nastaje upravo zbog činjenice da nam je iskreno stalo do izmišljenih zbivanja koje proživljavaju izmišljeni ljudi. Po tome se poznaju dobri pisci i to je, uostalom, ono što svi čitatelji od njih očekuju.

>> Rat vojvotkinja - dah svježine u žanru povijesnih ljubavnih romana >>

No nije li seks u ljubićima smiješan? Pretjerano dobar? Nerealan? Prvo: nije. Drugo: jest, ali s razlogom. Treće: i da i ne. Ali da bismo sve to mogli uistinu shvatiti moramo prvo prestati promatrati ljubavne romane kao neke čudne, strane entitete, umjesto da ih doživljavamo kao ono što oni jesu, dakle - romani, odnosno fikcija. Da, definitivno jest istina da je seks u današnjoj romantičnoj beletristici vrlo intenzivan, bilo da se radi samo o poljupcu ili o detaljnom opisu kompletnog prizora u postelji. Autorica Sandra Brown naziva povezanost između glavnog junaka i junakinje "prenaglašenom svjesnošću". Budući da je sprega ljubavi i seksa u takvim romanima veoma bitna, svaki pogled, dodir, ali i povjerenje između glavnih likova doživljava se na n-tu potenciju, upravo zato što osoba koja gleda, dodiruje ili osjeća (ili će osjećati) povjerenje prema osobi s kojom razvija ljubavni i partnerski odnos čini to na intenzivniji i trajniji način od bilo koga drugoga u knjizi, a kamoli u realnom životu. Pretjerivanje je, dakle, u funkciji radnje, jer je pravi junak priče zapravo sama idealizirana romantična ljubav, a ona mora biti takva da bi postigla željeni efekt kod publike.

Međutim, sam "seks" ne možemo u ovom slučaju interpretirati u najužem smislu te riječi. Neki od najsenzualnijih prizora u ljubavnim romanima uopće nisu otvoreno seksualne prirode. Može to biti i ples, vrući pogled, lagani dodir ruke, prvi poljubac... Važnost seksa u ljubavnom romanu zapravo nema puno veze s njegovom eksplicitnošću niti s detaljnim opisima konkretnog čina. Ono što ga čini efektnim i toliko sjajnim jest duboka reakcija glavnih junaka na određeni senzualni trenutak te njezin utjecaj na nastavak radnje.

Je li seks u ljubićima najbolji seks koji možemo zamisliti? Uglavnom jest. Mogli bismo sada diskutirati je li u stvarnom životu prava ljubav doista toliko povezana s fenomenalnim seksom, no ljubavni romani grade svoj zaplet na pretpostavci da je to istina. Baš kao i drugi žanrovi, ljubavni romani također sadrže elemente fantastike. Žaliti se kako je seks u ljubićima predobar jednako je besmisleno kao da se pitamo mora li Harry Potter baš biti toliko dobar čarobnjak ili mora li Robert Langdon biti baš toliko pametan. Da ne spominjemo priče o superjunacima. Rijetko ćete u njima naići na borca koji nije u savršenoj formi ili nekog koji izbjegava borbu jer ga je strah. U svakom slučaju, ukoliko su dobro napisani, takve je prizore veliki užitak čitati i mi na njih reagiramo iskonski i prirodno, no kao i kod svake dobre fantastike, čitajući ih otkrivamo nešto o nama samima i o svijetu u kojem živimo.

Cilj pornografije jest brzo i snažno seksualno uzbuđivanje čitatelja/gledatelja, i to je otprilike sve što ona nudi. Hladno, klinički, mehanički, suhoparno, distancirano i površno, s kroničnom odsutnošću osjećaja i intime. Iako svi uglavnom znamo što pornići jesu i što od njih možemo očekivati, kod prosječne žene, a vjerojatno i mnogih muškaraca, nakon eventualne automatske tjelesne reakcije (nerijetko i bez nje) ostaje osjećaj razočaranosti, praznine, pa i nelagode. Čak i kod čitateljica koje vole da njihovo omiljeno ružičasto štivo bude malo "začinjenije" od prosjeka. Erotika? Da, molim. Čista pornografija? Hvala (na slobodi izbora koju žene nažalost nisu oduvijek imale), ali ipak ne.

>> U prinčevoj postelji - novi hit roman >>

S ljubavnom beletristikom posve je drukčiji slučaj. U ljubavnim romanima prizori seksa, više ili manje eksplicitni, moraju biti uklopljen u radnju, kao posljedica i/ili katalizator važnih događaja. Seks u ljubavnim romanima može nam štošta otkriti o glavnim junacima, nagnati ih na sljedeći korak na njihovu putu i općenito značajno utjecati na zaplet. I tu sad dolazimo do odgovora na pitanje zašto on uvijek mora biti tako nevjerojatno dobar. Zato što simbolizira ljepotu i kvalitetu ljubavno-partnerskog odnosa koji bi glavni junak i glavna junakinja mogli ostvariti kad bi samo uspjeli prevladati prepreke na koje nailaze izvan spavaće sobe. S druge pak strane, nezadovoljavajući, nespretan ili grubi seks može naglasiti osjećaj nemoći ili izolaciju likova. Seks može pomoći protagonistima da bolje razumiju sebe, a nerijetko bivaju i iznenađeni spoznajom koliko su zapravo privlačni i vrijedni ljubavi. U ljubavnim romanima seks nikada nije samo tjelesni čin, čak ni kada junaci misle da jest.

O osjećajima uglavnom razmišljamo kao o psihološkoj reakciji, no ljubavni romani sa ugodnom dozom erotike podsjećaju nas na činjenicu da su upravo naša tijela ona koja nam najjasnije otkrivaju određene emocije, pogotovo one suptilnije ili duboko potisnute. A gdje je to lakše vidjeti nego u prizorima seksa? Recimo ovako: zaključane emocije žive negdje duboko u tijelu, i ono ih u normalnim situacijama ne otkriva. No onda se pojavi Onaj pravi ili Ona prava, držeći u ruci pravi ključ, i kroz intimnu povezanost prvo na tjelesnoj, a kasnije i na dubljim razinama, ti se osjećaji oslobađaju i izlaze na površinu. Protagonisti postaju svjesniji sebe kroz partnera, te posljedično i njega kroz sebe, odnosno kroz svoju reakciju na njegovu bezrezervnu ljubav i povjerenje koje im iskazuje. I u konačnici postaju bolje, tolerantnije osobe. Vrlo česta situacija u ljubićima, zar ne? No nije li otprilike tako i u stvarnosti, samo što zbog ostalih nimalo ružičastih sadržaja realnog života katkada toga nismo svjesni, ili, ako i jesmo, skloni smo to zanemariti iz bezbroj trivijalnih razloga. Pa onda "to nešto" naknadno tražimo u fikciji, jer je ondje taj aspekt toliko istaknut i ispoliran do te mjere da nam jednostavno ne može promaknuti. Ali nas, na sreću, svejedno uspije natjerati na razmišljanje.

>> Tessa Dare: Noć predaje - poslastica za romantične duše >>

Dakako, neki autori to rade bolje od drugih i naravno da su katkada erotski prizori u ljubavnim romanima dosadni, klišeizirani, pa čak i smiješni u svojoj predvidljivoj repetitivnosti. No zato smo mi koji doista volimo taj žanr naučili provoditi selekciju i već unaprijed znamo što je vrijedno čitanja (i koje autorice to rade majstorski) te relativno uspješno izbjegavamo loše napisane knjige. Srećom, danas se zahvaljujući Internetu neizmjerno lakše može doći do informacija pa je izbor znatno olakšan.

Sjajan izbor vrhunskih povijesnih ljubavnih romana potražite na stranicama Naklade Neptun.

25.10.2015. 09:40:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh