« Hrvatska
objavljeno prije 3 mjeseca i 15 dana
EH, DA...

Političko prepucavanje oko ukapljenog plina

Protivljenje izgradnji terminala za ukapljeni plin na Krku ujedinilo je riječke i kvarnerske političare. Ali, zagovornici LNG-a smatraju da oni ne vode računa o sigurnosti opskrbe energijom i šire dezinformacije.

Igre i igrice...
Igre i igrice... (Arhiva)
Više o

ukapljeni plin

,

LNG terminal

Protivljenje LNG-terminalu na Krku postalo je sredstvo političke homogenizacije koje je u Rijeci i na Kvarneru, potpuno neočekivano, ujedinilo i najveće političke protivnike. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i bivši HDZ-ovac, a sada nezavisni gradski vijećnik Hrvoje Burić, koji se ne mogu dogovoriti ni oko čega, zajedno prosvjeduju protiv krčkog terminala. Obersnel taj projekt smatra nametnutim od strane Zagreba, dok Burić zbog LNG-a prijeti blokadom krčkog mosta.

Protiv plinskog terminala, koji je za Vladu strateški projekt za koji je Europska komisija odobrila 102 milijuna eura bespovratnih sredstava - i koji bi trebao biti pušten u pogon sljedeće godine - pobunila se skoro kompletna lokalna politička scena, kao i ekološke i braniteljske udruge, što je krajnje neobično za regiju koja je poznata po brojnim industrijskim postrojenjima.

Najprije kopno, a sada i more

U ostrašćenoj atmosferi, međutim, rasprava o velikom projektu podsjeća na razgovor gluhih. Načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović objašnjava za DW kako je projekt ekološki, ekonomski i sigurnosno neprihvatljiv, ali i nezakonit. Ova mlada i perspektivna SDP-ovka tvrdi da projekt nije u skladu s prostornim planom i važećim hrvatskim zakonima, zakonom o graditeljstvu i prostornom planiranju. "Najavom Lex-a LNG prekršit će se i zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Samo želimo zaštititi zakone ove zemlje, a pozivamo Vladu da učini isto, jer mi nećemo odustati", odrješita je načelnica Omišlja.

Podsjeća da je lokalna zajednica svojedobno prihvatila, doduše nevoljko, projekt kopnenog LNG-terminala, za koji su ishodovane sve dozvole, no onda je došlo do neobjašnjive promjene plana i nametanja plutajućeg terminala. U Omišlju, kako kaže, industrija zauzima triput veću površinu od  stambenih površina, a sada im žele zauzeti i more. Plutajući LNG, prema njezinim riječima, neće koristiti lokalnoj zajednici, nego samo stranim investitorima. Podsjetila je da je tvrtka LNG Hrvatska javno priznala da se u ovom projektu "moraju koristiti najjeftinije ekološke metode da bi investicija bila isplativa i da bi se ostvario najveći profit". "Je li to normalno", pita Mirela Ahmetović, tvrdeći da Omišalj od projekta neće dobiti ništa osim 100 tisuća kuna komunalne naknade.

Za tvrdnje prema kojima protivnici projekta plutajućeg terminala rade za ruske interese kaže da su "glupe". "Na glupe teze teško je dati pametan odgovor. Radim za plaću od 10.500 kuna koju dobivam od građana Omišlja, i to zato da branim i poštujem hrvatske zakone i volju građana Omišlja, što i činim. Moje je pitanje tko plaća LNG Hrvatska i u čijem interesu radi ta tvrtka, cijela Vlada i predsjednica države", pita Mirela Ahmetović.

Ne 400 nego 5,8 tona hipoklorita

Drugu stranu ove priče potražili smo kod Andreje Ane Lopac, glavne operativke tvrtke LNG Hrvatska. Nakon razgovora s njom stječe se dojam kao da Lopac i Ahmetović uopće ne govore o istom projektu. Žaleći se da uopće nema pristup medijima i da njezina tvrtka mora plaćati oglase kako bi građanima pružila informacije o terminalu, Lopac uvjerava da je plutajući terminal na Krku potpuno u skladu s prostornim planom Primorsko-goranske županije i općine Omišalj, kao i hrvatskim zakonima, pozivajući čitatelje da se i sami u to uvjere provjerom općinskog i županijskog prostornog plana, u kojima izrijekom stoji da se projekt razvija fazno upravo na lokaciji gdje ga tvrtka LNG Hrvatska i razvija. Lokacija terminala, prema njezinim riječima, definirana je odlukom vlade iz 2008., s tim da Lopac o LNG-terminalu govori kao o projektu s dvije faze. Prva faza odnosi se na plutajući, a drugi na kopneni terminal, koji će biti izgrađen naknadno.

Projekt je, po njezinim riječima, financijski isplativ i donosi dugoročnu korist gospodarstvu i lokalnoj zajednici, a ne samo investitorima. Krčki LNG, uvjerava Lopac, siguran je i udovoljava svim ekološkim standardima, a njegov utjecaj na more bit će neznatan. Objašnjava da će terminal koristiti toplinu morske vode za uplinjavanje LNG-a, no razlika u temperaturi mora zbog rada terminala do 200 metara od postrojenja bit će manja od jednog Celzijevog stupnja, a na 300 metara razlika više neće biti mjerljiva. Kada je riječ o hipokloritu koji će biti ispuštan u more, oko čega se također stvara velika fama, količina hipoklorita neće iznositi 400 tona godišnje, kako se čulo na prosvjednom skupu u Rijeci, nego 5,84 tona pri maksimalnom kapacitetu.

"Za usporedbu, LNG terminal u Litvi smješten je u laguni koja je nacionalni park i zakonom zaštićeni rezervat za ptice. Volumenom, izgledom, svjetlom, bukom i općenito svojim radom terminal nije utjecao na kvalitetu boravka turista u nacionalnom parku, život zaštićenih ptica, kvalitetu života lokalnih stanovnika, a nalazi se 300 metara od naseljene gradske četvrti. Ni drugi LNG terminali nisu negativno utjecali na turizam regija u kojima su smješteni. Dapače, na svim lokacijama LNG-terminala zabilježen je povećan broj smještaja vezan uz industrijski i kongresni turizam, savjetovanja, tečajeve i školovanja", ističe Lopac, koja svoje tvrdnje potkrepljuje izjavama brojnih hrvatskih pomoraca i dugogodišnjih zaposlenika na plutajućim terminalima.

Najekološkiji brod u zaljevu?

Jedan od njih je i Ivica Gržac, inženjer plina na LNG-terminalu "Independence" u Litvi, koji je ovih dana u riječkom Novom listu ustvrdio da su brodovi za prijevoz ukapljenog zemnog plina najsigurniji brodovi današnjice, te da bi plutajući LNG-brod u Omišlju definitivno bio najekološkiji brod u Riječkom zaljevu. "Kamo sreće da je plutajući terminal najveći zagađivač u regiji, tada bismo lijepu i ekološki čistu budućnost ostavljali našoj djeci u nasljeđe. Bojim se da zbog neupućenosti te kojekakvih lobija takva budućnost nije realna", pesimističan je Gržac.

Stručno mišljenje o LNG-terminalu na Krku potražili smo od energetskog stručnjaka i profesora Igora Dekanića, od kojeg smo dobili zanimljiv odgovor. Dekanić, koji inače smatra da Hrvatska ovaj projekt treba zbog energetske sigurnosti i pouzdane opskrbe prirodnim plinom, podvlači da aktualni spor oko LNG-a nema veze sa strukom i energetikom, ali ima s politikom. A kako je on energetičar, a ne političar, ne želi ga ni komentirati. "Ni protivnici ni zagovornici projekta ovdje nisu vodili računa o energetskim interesima, nego o raznim drugim ekonomskim i političkim interesima. Ovdje nije u pitanju interes energetike", naglašava Dekanić.

Drugim riječima, krčki LNG očito postaje žrtva političkog prepucavanja.

Piše: Denis Romac/DW
07.03.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh