« Zdravlje
objavljeno prije 14 dana i 15 sati
ZANIMLJIVO

Posljedice gladi nakon 2.svjetskog rata vidljive su i na današnjim generacijama

Iako smo možda mislili da je genetski kod uklesan u kamen, faktori okoline itekako mogu utjecati na način na koji se oni mijenjaju

Zanimljivo istraživanje, zanimljivi rezultati
Zanimljivo istraživanje, zanimljivi rezultati (Pixabay)
Više o

glad

,

Drugi svjetski rat

,

posljedice

,

geni

Za vrijeme 2.svjetskog rata, Nacistima okupiranu zapadnu Nizozemsku pogodila je epidemija gladi. Posljedice tog strašnog perioda i dan danas zapisane su u genetskom kodu stotina Nizozemaca koji su ratno doba preživjeli u majčinom trbuhu.

Tijekom šest mjeseci duge zime između 1944. i 1945. oko 20 000 ljudi umrlo je od gladi, a oko 4.5 milijuna njih bilo je opasno pothranjeno. Među njima bile su i stotine trudnica koje su preživljavale na manje od 900 kalorija dnevno.

Zabilježeno je da su ljudi rođeni odmah nakon epidemije češće bolovali od pretilosti, dijabetesa tipa 2, šozofrenije ili nekog drugog kroničnog zdravstvenog problema. Jedan od novijih radova objavljenih u časopisu Science Advances, dokazuje to nije nikakva slučajnost, već rezultat epigenetskih promjena nastalih zbog teških uvjeta koje su te osobe preživjele dok su bile u maternici.

Epigenetika se bavi proučavanjem promjena u ekspresiji gena. Iako smo možda mislili da je genetski kod uklesan u kamen, faktori okoline itekako mogu utjecati na način na koji se oni mijenjaju. To znači da vanjski stimulus, poput gladi ili neke druge traume, može utjecati na primjenu nekog gena.

Opći mehanizam za epigenetske promjene je DNK metilacija - proces spajanja metilnih grupa na molekule DNK. Stres, primjerice uzrokovan glađu, može poremetiti uzorke metilacije čak i kod nerođenih ljudi.

Znanstvenici u Nizozemskoj i SAD-u izvršili su istraživanje na 422 osobe koje su za vrijeme gladi živjele u majčinoj utrobi, a tražili su bilo kakve dokaze epigenetskih promjena koje bi kasnije mogle utjecati na njihovo zdravlje.

Nakon što su ih usporedili s 463 njihove braće koji u maternici nisu preživljavali nikakvu vrstu stresa, pokazalo se da je DNK metilacija uzrokovala promjene na 6 gena koji upravljaju metabolizmom ili diferencijacijom stanica tijekom razvoja. To znači da su majčina glad i stres poremetili gene nerođenog djeteta, uzrokujući tako zdravstvene probleme njihova metabolizma.

LH Lumey, profesor epidemiologije u Columbiji, time dokazuje da faktori okoline u kojoj su ti ljudi živjeli utječu na njihov razvoj i zdravlje i nakon šezdeset godina.

Epidemija gladi u Nizozemskoj jedna je od najvećih pošasti takve vrste koja je poharala razvijenu zemlje 20. stoljeća, a s time i jedna od najdokumentiranijih katastrofa u neposrednoj prošlosti.

Ovo otkriće pomoći će proučavanju društvenih utjecaja na genetske promjene u ljudskom tijelu.

06.02.2018. 14:30:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh