« Ekosfera
objavljeno prije 4 godine i 10 mjeseci
GMO PODZEMLJE

Sudbina našeg sjemena u EU

Očito su Monsanto i njegovi trabanti uspjeli izlobirati maksimalna ograničenja za domaće farmersko sjeme

Domaće sorte na udaru
Domaće sorte na udaru (Arhiva)
Više o

domaće sjeme

,

zakoni

,

regulativa EU

,

GMO sjeme

,

tradicijske sorte

Nakon žestokog otpora novoj uredbi koji su jasno iskazali građani cijele Europe (udruge, poljoprivredna gospodarstva, mali proizvođači) niz izmjena donesen je u zadnji čas te je novi prijedlog uredbe znatno bolji nego svi prijašnji neslužbeni koncepti, pa čak i onaj donesen tek tri dana prija sjednice.

Najznačajniju promjenu donio je članak 36 koji regulira stavljanje na tržište necertificiranog sjemena. Time su mali proizvođači s manje od 10 zaposlenih i manje od 2 miliona € prometa izuzeti obveze registracije u upisnik proizvođača kao i registracije sorata koje proizvode. Unesen je i dodatni članak koji govori o prometu heterogenog materijala tj. svih onih lokalnih varijeteta i populacija koje čak nije moguće niti odrediti kao sorte.

Udruge iz EU naglašavaju da je velik uspjeh što nova uredba ipak uzima u obzir i trgovinu sjemenom ne s ciljem profita nego zaštite i unaprjeđenja genetske raznolikosti i održivosti cijelog našeg prehrambenog sustava ali i dalje nisu potpuno zadovoljne. Nova uredba ostavlja niz nepoznanica prebačenih za rješavanje podzakonskim aktima, posebno u ovom, nama najvažnijem dijelu o domaćem, farmerskom sjemenu.

Ograničavanje prema veličini proizvođača isto tako ne daje jamstvo da će time domaće sorte stvarno biti zaštićene i ograničava veće udruge s više od 10 zaposlenih i na tisuće sorata stavljajući ih u isti kontekst s velikim industrijskim proizvođačima. Definicijom „plasmana sjemena" kao bilo kakvom razmjenom bila ona u novcu ili ne, stavlja u pitanje mogućnost suradnje s bankama gena koje također u nekim zemljama imaju više od 10 zaposlenih. Sva geografska i povijesna ograničenja za registraciju i plasman domaćih sorata i dalje su tu pa bi registracija do sad neregistriranih tradicijskih sorata mogla biti značajno otežana.

Javna rasprava kroz medije o ovim pitanjima u Hrvatskoj je iznijela na vidjelo dugogodišnji problem o kojem se nikada nije tako glasno raspravljalo. S novom uredbom ili bez nje problemi našeg sjemenarstva su ogromni. Domaći proizvođači proizvode tek nešto sjemena žitarica, a registrirane proizvodnje povrtnog sjemena već godinama nema. Svo sjeme na našim policama dolazi iz uvoza ili ga pak proizvode vrlo mala, često staračka poljoprivredna gospodarstva. Udruge i mali proizvođači nemaju dovoljno resursa za registraciju domaćih sorata. Svega je 5 domaćih sorata registrirano na sortnoj listi, Nacionalna banka biljnih gena uopće nema zaposlenih i 9000 uzoraka domaćeg sjemena održavaju stručnjaci, volonteri ili čekaju neka bolja vremena.

Jedno je jasno: činjenica da je pitanje sjemena bilo prezentirano kao udarna vijest u svim medijima, čak i na Dnevniku HRT-a jasan je pokazatelj da je zaštita i razvoj domaćeg sjemena i pokretanje domaće proizvodnje ogroman interes Republike Hrvatske i to bi trebalo biti jasan pokazatelj u kojem smjeru hrvatski građani žele odrediti poljoprivrednu politiku. Našim budućim predstavnicima u EU također smo poslali jasnu poruku da očekujemo da se izbore za te naše interese u okvirima svojih ovlasti.

Poruka Ministarstva poljoprivrede u očitovanju vezano za novu uredbu da se šira javnost neopravdano uznemirava nipošto ne stoji. Uznemirenost i strh sasvim su opravdani i pozivaju na hitne konkretne akcije i ulaganja u sjemenarsku proizvodnju jer je ona temelj našeg opstanka i prehrambenog suvereniteta.

Piše: Zelena mreža aktivističkih grupa
10.05.2013. 11:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh