« Svijet
objavljeno prije 3 mjeseca i 5 dana
KOMPLIKACIJE

Trump, Erdogan i politički rizik

Nakon referenduma u Turskoj je predsjednik SAD-a čestitao Erdoganu na njegovom uspjehu. Taj telefonski razgovor odražava nejasan kurs koji obje zemlje slijede na Bliskom istoku. Ta ambivalentnost je politički rizična

Opći cirkus, ukratko...
Opći cirkus, ukratko... (Arhiva)
Više o

Donald Trump

,

Recep Tayyip Erdogan

Na opomenu je uslijedila čestitka. Jedva da su se Turci na referendumu o ustavnim reformama odlučili za uvođenje predsjedničkog sustava koji je, uzgred, i pokrenuo sam predsjednik Erdogan, ministarstvo vanjskih poslova SAD-a je tursku vladu opomenulo da poštuje vladavinu prava u Turskoj. "Zahtijevamo od turske vlade da poštuje temeljna prava i slobode svih građana", pojasnio je glasnogovornik tog ministarstva Mark Toner. Sjedinjene Američke Države, dodao je on, podržavaju demokratski razvoj Turske, a u to pripadaju i vladavina prava i sloboda jedne raznolike medijske slike.

Ukratko nakon toga je predsjednik SAD-a Donald Trump uzeo telefonsku slušalicu u ruku i izrazio se suprotno od ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Trump je, naime, svom turskom kolegi čestitao na osvojenom referendumu. Detalji tog razgovora nisu poznati. Ali taj poziv, prema procjeni Washington Posta, upućuje na to da ishod, ali i sporno provođenje referenduma neće naškoditi odnosu dviju država.

Međunarodni promatrači su se žalili na to da zagovornici i protivnici predsjedničkog sustava nisu imali iste šanse tijekom izjašnjavanja na referendumu.

Ali ta kritika u Washingtonu izgleda ne igra neku veću ulogu. Strateška važnost Turske je prevelika, a da bi američka administracija promijenila svoj kurs, pretpostavlja Washington Post. "Ne vjerujem da vlada SAD-a ima probleme s turskom demokracijom", citira taj list političku analitičarku Gönül Tol iz organizacije "Middle East Institute" u Washingtonu. Nova vlada je, kazala je ona, od početka signalizirala da će surađivati sa svojim partnerima. "Ali se neće uplitati u njihove unutarnje poslove", navela je Tol.

Trump versus Putin

Unutarnji poslovi tijekom telefonskog razgovora između Trumpa i Erdogana očito nisu igrali ulogu. Ono što je, međutim, izišlo u javnost iz tog razgovora je da su obojica predsjednika razgovarali o daljnjim koracima u Siriji. Tako je Trump navodno još jednom Erdoganu zahvalio za podršku tijekom američkog zračnog napada početkom travnja na sirijsku zrakoplovnu bazu Shayrat.

Nejasna je međutim i dalje politička poruka koju je Trump svojim zračnim napadom htio poslati. Prema shvaćanju katarske televizije Al Jazeere, napad je ustvari bio upućen Putinu. Trump je, navodi Al Jazeera na svojoj web stranici, htio testirati Putinovu lojalnost prema Asadu: u kolikoj mjeri bi Putin bio spreman upustiti se u konfrontaciju s SAD-om kako bi Asada održao na vlasti?

No, Al Jazeera pretpostavlja da je konfrontacijski kurs koji se nagovještava kratkog vijeka:

"Putin se kod kuće želi prikazati snažnim. Izazvati Washington važi kao novi nacionalni sport. Trump se naprotiv namjerava inscenirati kao Putinov protivnik. Ali, obojica će tu točku već prebroditi." Odgovarajuće natuknice je Trump u pogledu Sirije doista najavio. U jednom intervjuu 12. travnja ove godine je upitan o tome hoće li Asad s gledišta njegove vlade morati otići, Trump je odgovorio: "Ustrajavamo li u tome? Ne. Ali mislim da će se to jednom dogoditi."

Zavarana sirijska oporba

Takav stav je rizičan, piše Al Jazeera, jer on sirijsku oporbu zavarava. Zračni udar je ohrabrio Asadove protivnike da se dalje bore. No, bez daljnje podrške će to rezultirati samo produženjem rata, a time i daljnjim prolijevanjem krvi, navodi Al Jazeera i dodaje da sirijska oporba to počinje shvaćati.

No, neodlučni američki kurs je rizičan i za Tursku. Jer, i vlada u Ankari slijedi kurs koji nema jasan smjer. S jedne strane ona u pogledu Sirije surađuje tijesno s Rusijom. To se, primjerice, moglo vidjeti na mirovnoj konferenciji u kazahstanskom glavnom gradu Astani, a koju su obje zemlje krajem siječnja ove godine zajedno organizirale. Istovremeno Ankara traži savezništvo s SAD-om - i to bez obzira na to što dvije velike sile dosad imaju suprotne predodžbe o političkoj budućnosti Asada. Moskva ga želi zadržati na vlasti, dok je Washington, barem dosad, tražio njegovu smjenu.

Turska između svih fronti?

Turska je stoga u opasnosti da zaglavi između dvije fronte, piše internetski magazin Al-Monitor koji se bavi politikom Bliskog istoka. Obje supersile bi mogle doći do zaključka da je Turska neuračunljiv i zbog toga i nepouzdan partner. "Vanjska politika bi trebala počivati na solidnim, temeljito promišljenim principima - a ne na impulzivnim reakcijama", piše Al-Monitor. Tako bi sporno pitanje o budućnosti Asada moglo u drugi plan staviti zajednički interes koji sve tri zemlje povezuje: borba protiv "Islamske države" (IS) i drugih džihadističkih terorističkih organizacija.

Trumpova višeznačna bliskoistočna politika je, međutim, i za same Sjedinjene Američke Države povezana s rizikom. Ukoliko bi zemlja slijedila duktus kojeg je naznačio Trump u svom telefonskom razgovoru s Erdoganom, riskirala bi svoj imidž u Turskoj kao jamca demokracije i ljudskih prava - a vjerojatno i više od toga. Na taj način bi Sjedinjene Američke Države narušile povjerenje u one vrijednosti na koje se politički tradicionalno pozivaju. I dalje su u toj regiji prisutne tendencije okretanja od Zapada.

20.04.2017. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh