« Hrvatska
objavljeno prije 4 mjeseca i 13 dana
ZEMLJA (NE)ZNANJA

Ustav Hrvatske? Što je to?

Rijeka više nema volje čekati Zagreb jer je i nepoznavanje osnovnih građanskih prava među mladima upravo katastrofalno. U šest osnovnih škola se već vodi nastava građanskog odgoja, ali od jeseni će krenuti i u ostale

Mali Hrvati pojma nemaju o mnogim stvarima
Mali Hrvati pojma nemaju o mnogim stvarima (Wikipedia)
Više o

građanski odgoj

,

građanska prava

Dok je u Hrvatskoj sudbina cjelovite kurikularne reforme, a s njome i građanskog odgoja i dalje krajnje neizvjesna, u Rijeci se privodi kraju prva godina eksperimentalne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO). Iako za cjelovitu ocjenu tog programa, koji se provodi u šest riječkih osnovnih škola valja pričekati kraj školske godine, povratne informacije su odlične. Zato već ove jeseni se sprema uvođenje GOO-a u 24 riječke osnovne škole kojima je osnivač Grad Rijeka, od njih ukupno 28 koliko ih djeluje u tom gradu.

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja na nacionalnoj razini ne provodi sustavan građanski odgoj i obrazovanje, utemeljen na specifičnim vrijednostima demokracije i zaštite ljudskih prava.

U proteklih 20-tak godina bilo je puno inicijativa za uvođenjem nekog oblika obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, no sve su one završile neuspješno.

Građanski se odgoj na nacionalnoj razini ne provodi kao zaseban predmet, nego međupredmetno, tako da su prava i obaveze građana u demokratskom društvu "provučene" kroz nekoliko predmeta čiji se sadržaj može povezati s građanskim odgojem.

Takav model, po ocjeni nevladinih organizacija koje zagovaraju uvođenje građanskog odgoja, nema stručnu i analitičku podlogu i u praksi se pokazao manjkavim i nedostatnim.

Poslušni robovi ili slobodni građani?

Nismo bili zadovoljni s međupredmetnom provedbom građanskog odgoja na nacionalnoj razini, s obzirom na to da svakodnevno svjedočimo koliko smo građanski neosviješteni i koliko nam svima treba građanski odgoj.Ne želeći više čekati odluku Zagreba, Rijeka se odlučila za iskorak i na ovom planu. "Kako su se vlasti na nacionalnoj razini mijenjale, iščekivali smo što će se dogoditi s građanskim odgojem. No u jednom trenutku shvatili smo da se njegovo uvođenje neće dogoditi tako skoro i odlučili smo djelovati proaktivno.

Situacija nije samo zabrinjavajuća, nego alarmantna", ocijenila je za DW pročelnica riječkog Gradskog odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj. Ona kaže kako su u Rijeci odlučili djelovati na mlade generacije u ključnoj fazi njihovog razvoja, kako bi postali tolerantni i proaktivni građani koji će se znati brinuti o sebi i drugima.

O alarmantnoj situaciji među mladima kada je riječ o nepoznavanju vlastitih prava i odgovornosti, kao i načinu funkcioniranja institucija vlasti svjedoče i brojna istraživanja. Prema jednom istraživanju iz 2009., mladi ne razumiju osnovne političke pojmove, a samo 55 posto učenika zna što je Ustav Republike Hrvatske i da je Hrvatska parlamentarna demokracija. Istraživanja svjedoče i o zabrinjavajućem porastu netolerancije prema pripadnicima drugih naroda, kao i o velikom nepovjerenju u institucije i zazoru od formalne politike uz sklonost autoritarnim i nedemokratskim postupcima.

Prvi udžbenik u Hrvatskoj

Istraživanje koje je Rijeka provela 2016. godine potvrdilo je poražavajuće rezultate s nacionalne razine. Stoga su u Rijeci umjesto sanacije posljedica odlučili djelovati preventivno, pokušavajući među mladima potaknuti toleranciju i afirmirati poštivanje različitosti, ljudska prava, demokraciju i održivi razvoj. 

GOO se zasad u petim i šestim razredima šest škola provodi kao zaseban predmet, u sklopu izvannastavne aktivnosti. Učestalost je gotovo najmanja moguća: jednom tjedno, odnosno 35 sati godišnje, budući da gradska uprava nema nadležnost uvesti GOO kao obavezni ili izborni predmet. Nastava GOO-a organizirana je drugačije nego na ostalim satovima, s puno terenske nastave.

Učenike se potiče na kritičko razmišljanje i diskusiju, a teme koje se obrađuju nisu ograničene samo na političku dimenziju, budući da građanski odgoj uključuje i ljudsko-pravnu, društvenu, kulturološku, ekološku i gospodarsku dimenziju. GOO je izborna aktivnost, tako da učenici sami biraju hoće li ga pohađati, no participacija u prvoj godini je odlična i kreće se i do 90 posto ukupnog broja učenika petih razreda po školi. Nastava se odvija zadnji nastavni sat u danu, kako bi učenici koji ne pohađaju GOO mogli otići kući.

Zašto se to ne uči u čitavoj Hrvatskoj?

Po njezinim riječima, uvođenje građanskog odgoja potiče se i zagovara već godinama, no u obrazovnom sustavu na nacionalnoj razini ne postoji sustavna provedba programa koji bi poticao učenike da kritički razmišljaju, da svoje mišljenje temelje na argumentima i da aktivno djeluju u društvu i bore se za svoja prava. "Važno je da učenici osvijeste postojanje različitosti u društvu, da ih prihvate i ne osuđuju. Važno je i da se upoznaju s funkcioniranjem države i zakonskim regulativama, pravima i obvezama, jer će samo tako moći aktivno djelovati u društvenim procesima, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj i europskoj razini", dodaje riječka aktivistica."Kako je Rijeka uvijek nekako drugačija od drugih, otvorenija i spremnija na pokretanje promjena, tako je i ovaj put odlučila probiti led s eksperimentalnim uvođenjem GOO-a. Međutim, Hrvatska u 21. stoljeću, kao članica Europske unije, treba građanski odgoj koji treba biti nacionalni projekt, osmišljen i realiziran na nacionalnoj razini, bez obzira na to koja je politička opcija trenutačno na vlasti", upozorava aktivistica civilnog društva Mirela Pašić, koja je i koautorica priručnika za nastavu GOO u riječkim školama, prvog u Hrvatskoj.

Tko god želi, može dobiti i udžbenik i iskustva 

Iako je prva uvela građanski odgoj, Rijeka ne želi imati monopol na njega. Kako nam je kazala pročelnica Sušanj, Rijeka je spremna besplatno ustupiti priručnik i svoja iskustva drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. "Mi smo jako zadovoljni što smo uspjeli provesti ovaj program, ali ne želimo da se on ograniči samo na Rijeku", kaže.

Čini se, međutim, da će zasad tako i ostati. Za riječki program GOO-a dosad su se zanimali samo pojedini nastavnici i udruge iz drugih gradova, ali ne i sami gradovi i druge jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Ni na nacionalnoj razini nije drukčije. Riječke vlasti dosad nisu dobile nikakav odziv nadležnog ministarstva na riječki projekt, a Ministarstvo obrazovanja oglušilo se i o sve molbe DW-a da iznese svoje mišljenje o riječkom projektu građanskog odgoja.

Piše: Denis Romac/DW
15.05.2017. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh